ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)

Strana - 12

ekler i njegov pisar. Nažalost, taj podatak ne unosi ništa novo u pitanje o ulozi tridesetničara Wincklera u buni. Štajerski staleži nisu prihvatili obranu uhapšenih seljaka da su na bunu bili natjerani od glavnih kolovođa. Smatrali su da su svi susjedgradski kmetovi bili aktivni sudionici bune i jednako odgovorni. Znali su, međutim, da su vef uhvaćeni ustanički »vrhovni zapovjednik« (ober Hauptmann) i Gubec (Gubatz) koji je također bio jedan od kolovođa.

35 Za dalje razjašnjavanje ustaničkih namjera i planova posebnu važnost ima sumarni izvod iz izjava trideset i trojice uhapšenih seljaka sa saslušavanja od 6. III 1573. u Grazu. Na tom se dokumentu posebno zadržavamo, iako ga objelodanjujemo u cjelini. Izvod tih izjava sačinjen je 13. VI 1573. u Dvorskom ratnom vijeću u Beču prema iskazima koji su stigli iz Graza.

36 U protokolima Dvorskog ratnog vijeća inače se spominju istražni zapisnici iz Graza. Vijeće je o njima 1. VII 1573. pisalo nadvojvodi Karlu.

37 Pri ocjeni podataka koje sadržava dokument od 13. VI 1573. treba voditi računa o tome da je on sastavljen prema kriterijima istražnih organa. Iz izjava uhapšenika izdvojeni su i uopćeni samo oni dijelovi koji su se naj neposredni je ticali istrage. Većina je uhapšenih ustanika izjavila da je vrhovni vođa bune bio Ilija Gregorić (»in ea seditione Elias Gregoritsch supremus fuerit dux«). Tom se izjavom potvrđuju podaci iz nekoliko drugih dokumenata u kojima je Gregorić također naveden kao vrhovni ustanički vođa ili vrhovni vojni zapovjednik. Već je objašnjeno da je Gregorićeva uloga u tim dokumentima donekle preuveličana. Svi su oni nastali u slovenskim pokrajinama gdje je on djelovao i gdje u prvim trenucima bune nije bila poznata situacija u Hrvatskoj.

38 Isto se objašnjenje može primijeniti i na gornju izjavu. Nju su dali seljaci iz njegove ustaničke vojske, a njima sigurno nije bilo jasno da su slične »vrhovne vođe« vodile ustanike i u drugim smjerovima. Uhapšeni su seljaci uz Gregorića naveli još 19 imena ustaničkih vođa. U tom se spisku nalazi i Ambroz Gubec (Ambrosius Gubetz). Taj je podatak dalja potvrda u više navrata izloženih dokaza o tome da se seljački vođa Gubec nije zvao Matija.

39 Nije dovoljno jasno na koje su mjesto uhapšenici mislili spominjući »Gregorovicz, in qua Elias habitabat« (Ilija je iz Brdovca!). Iz tog se mjesta među važnijim buntovnicima navode prefekt Benedikt Tüffer i nadzornik rudnika (fodinarum magister) Lovro Krosl. Izjave uhapšenih seljaka u Grazu potvrđuju sve pretpostavke o visokom stupnju organiziranosti ustaničkog vodstva. Seljaci su izjavili da su ustanički kapetani sva svoja vijećanja održavali tajno (»ipsi capitanei omnia sua consilia secreta habuissent«) i da nisu objavljivali svoje namjere. Ipak su među kmetovima agitirali i uvjeravali ih da će ostvarivanje ustaničkih vojnih planova dovesti do njihova oslobađanja od svih daća i radnih obaveza (»a tributis ac seruitiis«). 35 Isto, str. 9—12. 36 Mađarski državni arhiv, E-211, 11-32, fol. 8—12. 37 »Antwort an die Fr. Dr. Erzherzog Karl auf die Überschichten ausszag der gefangenen Pidischen Paurn zu Graz« (Dvorsko ratno vijeće u Beču, Protokol 1573, regest, spisa br. 50). 38 J. A d a m č e k, Seljačka buna 1573, Zagreb 1968, str. 108. 39 Isto, str. 121—122.