ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)

Strana - 110

boravci Dubrovčana u Drijevima u poslovnoj, trgovačkoj misiji, da se tu nalaze kao carinski zakupnici, trgovci (mercatores). Oni su ubirali prihode od cjelokupnog uvoza soli u Bosnu.

78 Dubrovčani su u Drijevima raščišćavali svoja potraživanja za robu npr. kupljenu 1297. u Veneciji i zacijelo dovezenu da se ovdje proda.

79 Zbog velikog robnog prometa postojala je i posebna »drijevska mjera«, koja je bila veća, teža od dubrovačke. U Drijevima i Brštaniku prodavalo se i roblje, koje neki put ima uza se oznaku pataren, patarenka.

80 U Drijevima se nalazila jaka skupina Dubrovčana. Radi rješavanja različitih sporova, Dubrovčani imaju u tom mjestu i svoje suce.

81 Osim tih podataka, koji su više manje općenitije naravi, donijet ćemo još nekoliko činjenica koje će detaljnije i dublje rasvijetliti ne samo važnost nego i povezanost Dubrovnika s Humom, svojim bližim, neposrednijim zaleđem u koje spada i Primorje. Trgovački je promet u srednjem vijeku, kao i danas, bio ugrožen i pljačkanjem, otimanjem i si. Dubrovčani su 1315. bili prisiljeni objaviti posebnu odredbu koja se tiče pljačkanja. Po toj odredbi (reformaciji), ako je neki Dubrovčanin opljačkan u okolici Dubrovnika, uključujući i Hum, a ne pronađe se krivac, poglavar one knežije ili župe u kojoj je izvršena pljačka dužan je dati zadovoljštinu. Ako to ne učini, oštećeni Dubrovčanin može se naplatiti putem represalija bilo u imovini ili osobi u onom kraju u kojem je oštećen.

82 Dosta podataka o nesigurnosti dubrovačkih trgovaca u Humu pružaju notarski spisi iz kraja XIII st. G. 1278. Marin Petra de Chisegna plovio je s trgovcima u jednoj splitskoj barci »in Narentum ad lucrandum«. Putem je opljačkan. Na traženje dubrovačke općine obećao je Bogdan Radojev, kaznac u Humu, istragu, ali nije ništa postigao izjavivši da je zemlja bez gospodara.

83 Župan Stona Dobroslav Toplić s drugovima opljačkao je 1280. žito Dubrovčanima Fusku Bincoli i Petru Slaucio.

84 Neki drugi Stonjani iste su godine oduzeli Dubrovčaninu Dobrihni, inače čovjeku (homo) samostana sv. Andrije, 8 perpera i lađu.

85 Juraj, sin pok. kneza Andrije Humskog, oteo je te godine Dubrovčanima vino vrijedno 9 perpera.

86 Dubrovčaninu Matehni Blaža de Putigna oteli su 1285. neki s Orašca sol.

87 Palma Getaldić išao je kupiti jarca u Hum. Međutim, 1284. kod Orašca su ga opljačkali ljudi župana Tvrtka i oteli mu novac, platno, komade odjeće i obuće, oružje i izranjavali ga.

88 Ivan Sorgočević prijavljuje 1285. da mu je, dok je bio na Neretvi kao trgovac, jedan Humljanin opljačkao barku i odnio tekstil u vrijednosti 5 perpera.

89 Dubrovčani su vodili stoku na ispašu u Hum (Primorje). Jednom zgodom 1296. ljudi stonskog episkopa oteli su u Trnovi Dobroslavu Dragušiću sa 78 Mahnken, 117, 139, 147, 170, 179, 189—91, 194, 244—5, 392, 398, 405 , 409 1 dr. 79 G. Cremošnik, Kancelariskl i notarski spisi, I (1278—1301), SAN Beograd 1932, br. 422. Kratica: Cremošnik II. 80 M. Dinić, Iz dubrovačkog arhiva, III, SANU, 1967, br. 100, 107, 109, 112, 113, 155, 165. 81 Dinić, Trg Drijeva, 142. 82 A. Solovjev, Liber omnium reformationum civitatis Ragusii, Dubrovački zakoni i uredbe, I, Beograd 1936, lib. VI, 8. 83 Cremošnik II, 5. — Jireček, Istorija Srba n, 40. — Mahnken, 178. 84 Cremošnik II, 29. — Corović, 234. 85 Cremošnik II, 35. 86 Cremošnik II, 36. — Corović, 232. 87 Cremošnik II, 370. 88 Cremošnik II, 376. — Corović, 232. 110