ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)

Strana - 111

Sipana kravu, tele i 10 grla stoke sitnog zuba.

90 Stoka je bila predmet krađe i 1282. kad je župan Tvrtko oteo kod Zatona 12 grla stoke sitnog zuba i 2 krave.

91 Tužbe Dubrovčana protiv Humljana nastavljaju se i u XIV st. Dubrovčani se žale na Poznana Purčića zbog robljenja dubrovačkih trgovaca.

92 Osobito su tužbe bile uperene protiv Petra Toljanovića, koji je 1320. oteo neku stoku Dubrovčanima, a 1324. im oduzeo vosak. Dosta muke su Dubrovčanima zadali i Starčići iz Glavske na Površi. Na dnevnom redu su bile pljačke, tučnjave, odvođenja ljudi pa čak i ubijanja građana Dubrovnika.

93 Pole de Mence i Marin Martola de Cereva žale se 1361. da im je u Bosni ili Humu oteta roba/

94 Dabiživ Čihorić ispričava se 1380—1390. Dubrovčanima da ne može plaćati odštetu koja se od njega traži.

95 Dubrovčani su 1380. molili dalmatinsko-hrvatskog bana Nikolu Seča neka isposluje od kapetana Neretve (Drijeva) i kneza Huma da Radoslav Obuganić vrati dubrovačkim trgovcima ono što im je oduzeo.

96 Tužbe Dubrovčana pokazuju da oni veoma intezivno trguju s Humom osobito s onim dijelovima Huma koji su blizu njegovim granicama (Orašac, Ston). Prema robi koja se spominje u tim otimanjima, možemo zaključiti što Dubrovnik uvozi-izvozi : žito, vino, sol, tekstil, odjeću, obuću, vosak. U Humu Dubrovčani pasu svoja stada, stoku sitnog i krupnog zuba. Oduzimanje novca također je češći objekt nasilnog prisvajanja tuđeg. Takvi pojedinačni obračuni nisu ipak ometali trgovinu Humljana s Dubrovčanima. U mirovnim ugovorima još iz XII st., vidjeli smo da Dubrovčani smiju slobodno trgovati po Humu, isto tako Humljani u Dubrovniku. Stanovnici Huma, uključujući i Primorje, dovode svoju djecu u Dubrovnik da uče obrte.

97 U Dubrovniku se prodavalo roblje iz Huma.

98 U toku 1282. i 1283. zabilježeno je u Dubrovniku 5 slučajeva prodaje robinja iz Huma.

99 Cijena im je bila 8, 9, 17, 22 perpera. Neki se Humljani dobrovoljno predaju u ropstvo zbog neimaštine.

100 Neka se humska robinja uspijeva otkupiti.

101 U Dubrovniku se moglo naći robinja iz Bosne kupljenih u Drijevima.

102 Neke su robinje iz Huma dospjele prodajom u Ap uliju, gdje su ih naše osobe iskupljivale.

103 Dok su tako stanovnici Huma bili u XIII st. prodavani kao roblje, isto se tako našlo i robovlasnika iz Huma koji prodaju svoje sunarodnjake iz Bosne i Huma.

104 U XIV st. nastavlja se trgovina robljem. Brojni su robovi iz Huma 89 Cremošnik II, 379. 90 Cremošnik II, 404. 91 Cremošnik II, 263. — Corović, 232. 92 Corović, 244. 93 Dinić, Trebinjsko-humska vlastela, 5, 25. 94 Mahnken, 345, 361. 95 Stojanović, 169. 96 Gelcich - Thalloczv, 413. 97 G. Cremošnik, Spisi dubrovačke kancelarije (1278—1282), Zagreb 1951, br. 406.. 646. Kratica: Cremošnik I. 98 Corović, 233. 99 Cremošnik I, 989. — Cremošnik II, 197, 244, 247, 473. 100 Cremošnik II, 81. 101 Cremošnik II, 334. 102 Cremošnik II, 176. — O prodaji robija u Dubrovniku usp. V. V i n a v e r, Trgovina bosanskim robljem tokom XVI veka u Dubrovniku, Anali n, Dubrovnik 1953, 132 i dalje. 103 Cremošnik II, 186. 104 Cremošnik II, 38, 42, 44, 49, 82, 84, 52, 153, 463. 111