ARHIVSKI VJESNIK 11-12. (ZAGREB, 1968-1969.)

Strana - 109

razmjenu dobara koja su pristizala morskim i kopnenim putem«.

64 Iz Drijeva i Nekranja kretale su se karavane do Bišća pod gradom Blagajom prema Bosni, Visokom, Olovu, Sut ješci.

65 To je onaj glasoviti put »per la via de Narento«, koji se spominje još 1375. Put Dubrovčana išao je prema Drijevima morem ili kopnom preko Stona do ušća Neretve, odatle do Drijeva i Nekranja. To je taj put »v^a Narente« ili »via Chelmi«. On je služio i u obratnom smjeru.

66 Dolinom Neretve se iz Bosne izvozilo roblje, srebro, olovo, željezo, žito, vosak, konji, stoka, a uvozilo se sol, platno i različita roba (mercationes).

67 Budući da su Dubrovčani držali glavne niti trgovačkih poslova na području Bosne, bilo radi izvoza ili uvoza,

68 oni su predstavljali najaktivniji element u bosanskoj privredi kao zakupnici carina u pojedinim gradovima, vlasnici velikog broja rudarskih okna (»rupa«), uzimali su pod zakup kovnice novca i si.

69 Prijenos robe vršio se karavanama, ali tako da su Drijeva bila polazna i završna tačka putovanja i prometa.

70 S obzirom na takvu važnost Drijeva i uloge Dubrovčana u privredi Bosne, razumljivo je da će se Dubrovčani veoma aktivno angažirati u samim Drijevima. Drijevo je trg, forum, mercatum, burgus kamo se sliježe šaroliki svijet trgovaca iz Dalmacije, Itjalije, Venecije i Dubrovnika. Dubrovčani u tom unosnom trgovištu zakupljuju carine i ugovaraju 1357. visinu zakupa na 6000 perpera. Inače se za carine na Drijevu tražilo 5000, a neki put i 8000 dukata.

71 Dubrovčani preko Neretve i Drijeva uvoze žitarice.

72 Oni ne uvoze uvijek neposredno žito iz Drijeva, nego ga kupuju u južnoj Italiji, odnosno žito rodnoj Apuliji i prevoze ga u Drijevo kao sigurno mjesto gdje će ga prodati.

73 Osim uvoza bakra i olova s Neretve, Dubrovčani krcaju i iskrcavaju u Drijevima sol. Oni dovoze sol iz Barcelone, Šibenika, Trogira, Valone, Brindizija, pa je iz Drijeva transportiraju ili prodaju u Bosni.

74 Trg Drijeva služio je Dubrovčanima za pretovar robe za Bosnu, Srbiju i Ugarsku.

75 Treba, naime, upozoriti da su Drijeva bila jedno od četiriju mjesta u kojima se smjela prodavati sol. To su: Drijeva, Dubrovnik, Kotor i Sv. Srđ na Bojani. Dubrovčani su bez sumnje bili glavni dobavljači soli za Bosnu putem Neretve, odnosno Drijeva.

78 Osim solju Dubrovčani su u Drijevima trgovali, prodavali su vino, vlastito ili strano. Preko Neretve se vino izvozilo u Hum i Krajinu ili se preprodavalo vino uvezeno iz južne Italije.

77 Ne iznenađuje, stoga, što su zabilježeni brojni 64 ibidem, 20. 65 ibidem, 159. 66 ibidem, 159. 67 ibidem, 19, 185. 68 ibidem, 21. 69 Dinić u Hist, naroda Jugoslavije 1, 575. 70 ibidem, 576. 71 Dinić, Trg Drijeva, 122—147. 72

Gelcich-Thalloczy, Diplomatarium relationum rei publicae Ragusanae cum regno Hungariae, Budapest, 1887, 699. — B. H r a b a k, Izvoz žitarica iz Bosne i Hercegovine u Primorje od kraja XIII do početka XVII veka, Godišnjak Društva istoričara BiH XIV, 1963, 123—125 i passim. — D. Dinić-Knežević, Trgovina žitom u Dubrovniku u XIV veku, Godišnjak Filozofskog fakulteta u N. Sadu X, 1967, 90, 106, 115—6. — Mahnken, n. dj., 144, 311, 447. 73 Mahnken, 433. 74 ibidem, 29, 109, 147, 150, 298, 310, 322, 391. 75 ibidem, 254, 305. 76 O važnosti trgovine solju u vezama Dubrovnika sa zaleđem usp. B. Stulli, Dubrovnik, Enciklopedija Jugoslavije 3, str. 130—133. 77 D. Dinić-Knežević, Trgovina vinom u Dubrovniku u XIV veku, Godišnjak Filozofskog fakulteta u N. Sadu IX, 1966, 66, 68. — Mahnken, 428. 109