ARHIVSKI VJESNIK 10. (ZAGREB, 1967.)

Strana - 255

mjeri nego što je danas slučaj. Mnogo ima problema na putu k tome cilju, ali, zaključuje autor, »nova era je otvorena«! Na kraju, u sedmoj — posljednjoj — rubrici »Informacije i razno« (str. 189—207), ovaj novi arhivistički časopis »Archivi e cultura« donosi: tekst talijanskog zakona »o organizaciji i razvoju naučnog istraživanja u Italiji« od 2. III 1963; tekst dekreta o izboru članova nacionalnih savjetodavnih komiteta u okviru Nacionalnog savjeta za naučna istraživanja od 18. XII 1967; obavijesti o programu VI međunarodnog kongresa arhiva u Madridu 3.—7. X 1968; raspis Nacionalnog arhiva u Parizu o redovnom Stage technique international d'archives, koji će se održati pri tom Arhivu 1969. godine. Završavajući ovaj informativni prikaz novog talijanskog arhivističkog časopisa »Archivi e cultura« možemo zaključiti: već po ovom prvom svesku očito je, da će novi časopis značajno doprinijeti razvoju savremene arhivistike; s interesom će ga svakako pratiti ne samo talijanski arhivisti i kulturni radnici, nego i oni iz drugih zemalja, i to tim više, što bude dosljednije ustrajao u svojoj programskoj orijentaciji. Preporučamo i našim čitaocima da ga prate, a talijanskim kolegama želimo mnogo uspjeha u ovoj njihovoj novoj i korisnoj inicijativi. B. Stulli F. METSK, BESTANDVERZEICHNIS DES SORBISCHEN KULTURARCHIVS IN BAUTZEN. TEIL HI. DAS DEPOSITUM WENDENABTEILUNG. VEB Domowina-Verlag, Bautzen 1967. Ova je publikacija objavljena kao sv. 35 »Radova Instituta za srpski folklor« u Budysinu (Bautzen). Institut djeluje u okviru Njemačke akademije znanosti u Berlinu. Sudeći po broju publikacija, i po dosadašnjoj aktivnosti baš ovoga autora (F. Metška), Njemačka Demokratska Republika pomaže naučnu i kulturnu djelatnost lužičkih Srba. Pod općim naslovom »Bestandverzeichnis des Sorbischen Kulturarchivs in Bautzen« autor je u prvom dijelu, objavljenom 1963. godine (v. prikaz I. Esiha u godišnjaku »Narodna umjetnost«, knj. 3, god. 1964—1965, Zagreb 1965, str. 230—231), publicirao inventar sačuvanih ostataka arhivskog fonda Matice Srpske (Maćica Serbska). U pripremi je drugi dio, koji će sadržavati inventare rukopisnih ostavština lužičko-srpskih javnih radnika. Treći dio je, međutim, autor već završio i objavio, donoseći u njemu inventar-vodič za arhivski fond »Odjela za lužičke Srbe«, organa koji je u mnogom pogledu utjecao na životne prilike lužičkih Srba, i nadzirao njihovu djelatnost u periodu 1920—1945. godine. Na taj treći dio se ovdje ukratko osvrćemo. Tekstu inventara prethodi vrlo studiozno izrađen predgovor. Autor posebno temeljito obrađuje historijat tvorca fonda, koristeći se ne samo literaturom nego i arhivskom građom. Dosta pažnje posvećeno je pri tome i političko-historijskim objašnjenjima pojedinih organizacionih promjena, kako u periodu do dolaska nacista na vlast, tako i kasnije sve do sloma nacističke Njemačke. Nado vezu je na to podatke o znatnim štetama što ih je arhivski fond pretrpio pri kraju nacističke vlasti i nakon oslobođenja zemlje. Nakon što je 1957. fond predan »Arhivu za kulturu Lužičkih Srba« (kojim rukovodi autor), sređivanje i inventarizacija izvršeni su 1964—1966. godine. Uslijed fragmentarne sačuvanosti i nedostatka starih inventara, kod sređivanja se nije moglo, objašnjava dalje autor (str. 25), prići obnovi izvornog registraturnog sistema, već su kao putokaz poslužile odredbe statuta iz 1920. god., koje su regulirale djelatnost tvorca fonda. Sačuvana građa podijeljena je na 18 grupa, od kojih grupe I

—XV sadrže izvornu arhivsku građu (spise i stampata) »Odjela za lužičke Srbe«, u grupi XVI su prijepisi spisa o lužičkim Srbima iz raznih drugih fondova, a grupe XVII i XVIII sadrže pridružene izvorne spise drugih fondova, koji se sadržajno odnose također na lužičke Srbe. Tekst inventara počinje (str. 29—30) tabelarnim pregledom u kojemu je za svaku