ARHIVSKI VJESNIK 10. (ZAGREB, 1967.)

Strana - 169

M. H.) tada postojećih metropolitanskih rukopisa«

3

. Međutim, sam Kovačić izričito veli o tome: »Exstant praeterea ... et plura alia (acta), qvae attentionem meam rugissent, nec enim hactenus ob loci angustiam manuscripta a caeteris impressis libris separari poterant«. Svjestan je, dakle, da nije donio potpun popis kodeksa.

4 1. Martin Juraj i Josip Nikola Kovačić u Zagrebu Biskup Maksimilijan Vrhovac bilježi u svom Dnevniku

5 da je Martin Juraj Kovačić došao u Zagreb 19. rujna 1812. Sina mu Josipa Nikolu ne spominje, ali on je bio stalan pratilac očev na njegovu putovanju kroz Ugarsku, Sedmogradsku (Erdelj) i Hrvatsku u njegovoj misiji prikupljanja dokumenata za Nacionalni muzej u Pešti i o insurekciji, te ga je tako dopratio i u Zagreb.

6 Lijepo primljeni od biskupa Vrhovca, istražuju arhiv Kraljevine Hrvatske, zagrebačke županije, grada i kaptola, te biskupski arhiv, iz kojega su nešto s dopuštenjem biskupa izvadili za Nacionalni muzej

7

. To je prvi dodir Vrhovca s Kovačićem. Koliko je on bio zainteresiran za njegov rad, svjedoči bilješka u Dnevniku da je 8. 10. 1812. čitav dan radio s Kovačićem u biblioteci na pregledavanju rukopisa

8

. Možda su za vrijeme ovog boravka Martina Kovačića u Zagrebu on i biskup bar razgovarali o potrebi da se uredi biskupski arhiv i knjižnica! Ali ovaj put Kovačići nisu duže boravili u Zagrebu. Već 1. 11. nalazimo ih u Budimu. J. N. Kovačić bilježi

9 da su iz Zagreba brzo otišli zbog kasne jeseni, odnosno zbog blize zime. — Ovdje je prilika da se ispravi mišljenje M. Despot da »madžarski historičar Martin Georg Kovačić .. . idućih godina sređuje arhiv i svu građu koja je u njemu«,

10 »da je taj posao započet već ranijih godina«,

11 »da je Kovačić stigao u Zagreb na poziv biskupov, sa zadatkom da uredi biskupski arhiv, što je i daljih mjeseci i iduće godine savjesno obavio«

12

. Nije Kovačić došao ni na poziv Vrhovčev, ni sa zadatkom da sređuje biskupski arhiv, niti je to sređivanje trajalo 1813. i idućih godina, nego je Kovačić 1812. došao svojim poslom u diplomatičkoj misiji Nacionalnog muzeja u Pešti i u vezi s insurekcionalnim spisima, a do sređivanja biskupskog arhiva došlo je kasnije, godine 1815, kako će se vidjeti iz daljeg izlaganja. U istom smislu treba ispraviti navod Š, Jurića da »već u prvim decenijama toga (tj. 19) stoljeća ... sređuje se Zagrebački dijecezanski arhiv«. Ne u decenijama, nego upravo god. 1815, kako i sam Jurić navodi na drugom mjestu govoreći o rukopisu J. N. Kovačića »Memoria ... a D. 1815«

13

. 3 S. Jurić, Zbirka inkunabula Metropolitanske knjižnice u Zagrebu. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, VIII/1962, br. 3—4, str. 107—132. 4 MEMORIA, str. 93. s Nadbiskupski arhiv, Acta personalia M. Vrhovac: Diarium II (dalje: DIARIUM). 6 O misiji Martina Jurja Kovačića i o boravku u Zagrebu vidi više: I. Filipović, Martin Juraj i Josip Nikola Kovačić u Hrvatskoj 1812—1815, Arhivski vjesnik, IX/1966, str. 273—284. (dalje: Filipović, AV). 7 MEMORIA, str. 12. 8 Vrhovac, DIARIUM II. » MEMORIA, str. 12. 10 M. Despot, Hrvatska početkom XIX stoljeća, Bulletin JAZU, XI/1963, br. 3, str. 111—112. 11 Ib., str. 112. 12 M. Despot, Kulturno-historijski značaj »Diariuma« Maksimilijana Vrhovca, Bulletin JAZU, Zagreb 1957, br. 1, str. 89—91. 13 S. Jurić, Zbirka inkunabula (kao gore pod 3). t 169