ARHIVSKI VJESNIK 10. (ZAGREB, 1967.)
Strana - 170
Josip Nikola Kovačić dolazi u mjesecu studenom god. 1813. u Zagreb da studira pravo na Zagrebačkoj pravoslovnoj akademiji 14 . U međuvremenu, nakon odlaska iz Zagreba god. 1812, završio je u Pešti filozofske nauke i 1. 9. 1813. doktorirao (s 15 god. života!). O svom dolasku u Zagreb govori doduše 15 u pluralu: redivimus, suscepti sumus, ali je sasvim sigurno da otac i sin nisu zajedno došli u Zagreb. Vrhovac u Dnevniku bilježi da Martin Kovačić šalje 27. 11. 1814. pismo i 100 for. za sina. — 2. 1. 1815. bilježi da je Martin došao zadnjega dana prošle godine, tj. 31. 12. 1814. Dakle je J. N. Kovačić bio u Zagrebu već prije oca 16 , i to na studiju prava, koji će završiti u lipnju 1815. sa 17 godina života. Kad je Martin Kovačić ponovno došao u Zagreb, ne zaboravljajući na svoju prvotnu misiju, odlučio je da, ponajviše iz zahvalnosti prema biskupu Vrhovcu, sredi spise u biskupskom arhivu i da nekoga pouči tko će arhiv regestirati. Najprije je pismeno izložio svoja načela sređivanja biskupu. Ovaj spis se nije sačuvao, ali njegov sadržaj nalazimo u rukopisu Memoria 17 . Pošto se biskup složio s predloženim načelima rada, Martin Kovačić je mogao započeti svoj rad na sređivanju 9. 1. 1815 18 . Od siječnja do kolovoza je tekao rad na sređivanju biskupskog arhiva. 12. 10. Josip Nikola završava svoju Memoria solennis restaurationis. 23. 11. kreću Kovačići iz Zagreba u Varaždin i 10. 12. dolaze u Budim. 2. Sređivanje biskupskog arhiva prije Kovačića U pripremama za sređivanje ili bar u toku samog posla Martin Juraj se pomno informirao o prijašnjem radu na uređenju i sređivanju biskupskog arhiva. Potanko je s Josipom proučio sačuvane regeste dokumenata s bilješkama uz njih, što ih J. N. Kovačić donosi u svojem rukopisu 19 , kao i stanje arhiva i rad u njemu u prošlosti. Konstatira prije svega da je biskupski arhiv morao nekada imati više dokumenata. To zaključuje po tome što se mnogi spominju u preostalim dokumentima. Tako nedostaju isprave o osnivanju biskupije i sve isprave za idućih stotinu godina. A propale su te isprave zbog raznih uzroka: zbog požara, neprijateljstava, nemara i si., kao i drugdje 20 . U vrijeme dolaska Kovačića u Zagreb biskupski je arhiv bio u nesređenom stanju i najvećim dijelom neregestiran. Iz vremena prije 18. stoljeća nije bilo nikakva ostatka bilo kakvog registra (elenha). Spise su čuvali u torbama od konopljina platna, na kojima je bio zapis kojega se dobra ili prava tiču spisi u torbi. Torbe su već bile pocrnjele od starosti. Neke od njih J. N. Kovačić procjenjuje na najmanje stotinu godina starosti 21 . Prvi se trudio da sistematski sredi biskupski arhiv biskup Juraj Bran jug 22 . On je osobno radio na tom poslu, te je ostavio neke elenhe 14 Filipović, AV, str. 280. 15 MEMORIA, str. 12. 14 DIARIUM. 17 MEMORIA, str. 12—13. 18 DIARIUM. 19 MEMORIA, Str. 8—9. 20 O. c, str. 6. 21 O. c, Str. 7. 22 Juraj Bran jug rođen je u Zagorskim Selima U. U. 1677. Teološke nauke je studirao u Beču i Bolonji. 1702. g. postao je župnik u Zlataru, a 1708. zagrebački kanonik. G. 1723. imenovan je zagrebačkim biskupom, a potvrđen je u Rimu g. 1728. Brinuo se za 170
