ARHIVSKI VJESNIK 9. (ZAGREB, 1967.)

Strana - 327

PRIKAZI — RECENZIJE ENCHIRIDION ARCHIV

ORUM ECCLESIASTICORUM Città del Vaticano 1966. Papinska komisija za crkvene arhive u Italiji izdala je zbirku dokumenata o crkvenim arhivima, koju su redigirali Simeon Duca, tajnik Papinskog Savjeta za crkvene arhive Italije i p. Simeon a s. Familia, O. C. D., profesor arhivistike na školi Vatikanskog arhiva. Uvodnu riječ napisao je kardinal Eugen Tisserant, bibliotekar i arhivar Crkve (str. V

—VIII). Zatim slijedi Predgovor autora (str. IX

—XII). Neposredno prije iznošenja dokumenata dolazi podnaslov: Documenta potiora Sanćtae Sedis de Archivis Ecclesiasticis a Concilio Tridentino usque ad notros dies. Dokumenti se iznose prema Papama: od Pija IV do Pa via VI, od god. 1563. do 1966, u svemu 55 dokumenata sa 471 odredbom (str. 1—286). Slijede još 2 dodatka sa 5 dokumenata (str. 287—347). Za svaki dokumenat navodi se izvor' odakle je preuzet u zbirku, a donesen je svaki na svojem originalnom jeziku: latinskom, talijanskom i 1 na francuskom jeziku. Kard. E. Tisserant u uvodu ističe kako je sadašnji Papa Pavao VI još kao nadbiskup Milana, 8. 9. 1958, na drugom kongresu »Assoziazione Archivista E'cclesiastica« održanom u Milanu, izrazio želju da se u jednom svesku izdaju odredbe o crkvenim arhivima koje donosi Codex iuris canonici i koje su izdali Pape i papinski organi. Ovaj zbornik odgovara toj želji, ali ne samo donošenjem sadašnjih propisa, nego donosi i starije odredbe sve tamo od Tridentinskog koncila u 16. stoljeću. Ovaj zbornik ujedno dokazuje kako je Crkva kroz stoljeća posvećivala veliku brigu svojim arhivima. Ujedno ističe kard. Tisserant da je ova knjiga poticaj za sve jači razvoj smisla za arhivstvo u Crkvi, da se blago prošlosti što bolje sačuva, a dokumenti današnjeg vremena predaju budućnosti. Urednici u predgovoru ističu kako je Sveta Stolica vodila veliku brigu u prošlim vjekovima da se vlastiti arhivi pravilno sređuju i čuvaju, te je donosila zakone — opće i pojedinačne — za biskupske, župske i redovničke arhive. Naročito je u najnovije vrijeme poticala da se posvete višim arhivističkim studijama oni koji će voditi brigu o arhivima. To je sve doduše bilo poznato stručnjacima. Ova knjiga ide za tim da i šira javnost upozna taji rad. Zelja za tim rodila je ovu knjigu. Dvostruk je cilj ove knjige: ponajprije da se iznese živa riječ i svjedočanstvo same Crkve o njezinom radu i velikom nastojanju u pogledu ovih vrsti crkvenih arhiva, zatim da se postave jasni i čvrsti temelji i prvi početak za sastavljanje potpunije zbirke takvih dokumenata. Knjiga ima naslov Enchiridion prema već uobičajenom nazivu zbirki crkvenih dokumenata s drugih područja crkvene nauke kojima se studenti već odavna služe. Autori se ograničuju, kako svjedoči podnaslov zbirke, na najvažnije crkvene dokumente od Tridentinskog koncila do danas. Pod imenom »dokumenti« obuhvaćaju se ne samo zakonske odredbe koncila i sinoda, papinska apostolska pisma, instrukcije vrhovnih kongregacija