ARHIVSKI VJESNIK 9. (ZAGREB, 1967.)
Strana - 312
podatka, i to iz g. 1352, kad je zbog siromaštva bio oslobođen od plaćanja, i iz g. 1425, kad se obvezao na najnižu svotu. 65 U svom popisu biskupa Eubel 66 donosi »hrvatske biskupe« Jakova (1352), Henrika de Wylstein 67 (1372), Bernarda (1391) nastanjenog u Pizi, Gualterija (poslije 1391 g.), koji se može poistovetiti s istoimenim biskupom u albanskoj Kroji, te poslije njega Antonija de Urbe. 68 God. 1476. Knjige obligacija spominju Nikolu de Monte kao biskupa »cro(y)acensis«. U XVI st. Eubel navodi niz titularnih biskupa koji su nosili naziv »episcopus croacensis«. 69 Smičiklas 70 navodi među taksiranim crkvama u Hrvatskoj za vrijeme pape Ivana XXII i biskupa »croacensis, alias croatensis« ne donoseći taksu, kojom je bio obuhvaćen. Rješavajući taj problem M. Sufflay 71 je najprije postavio mogućnost da je u XIV st. postojala na papinskom dvoru tradicija o nekoć postojećem hrv. biskupu, pa bi crkv. dostojanstvenici pod tim naslovom bili samo titularni biskupi. Takvo je mišljenje nepravilno, jer se titularni biskupi nisu obvezivali na plaćanje nikakvih taksa. Proučavanjem albanskih dokumenata Sufflay 72 je kasnije promijenio mišljenje. On je tvrdio da su zbog pisarske greške svi ti biskupi koji se u aktima provisionis ili Knjigama obligacija nazivlju »croacensis« bili u stvari prelati albanske biskupije Kroje. Iz samih podataka što ih daju Knjige obligacija ne može se znati, kao što se vidi iz iznijetih originala, da li je »episcopus croacensis« bio sufragan Splita, niti gdje mu je bilo sjedište. Kako nema nikakvih drugih dokumenata koji bi bliže označivali provincijsku pripadnost i teritorijal65 H. Hoberg, n. dj., str. 44; CD VIII, str. 443. Dobrotom Ivana Jurića dobio sam iz Rima mikrofilm tih dvaju podataka nadajući se da će u tekstu biti označena provincijska pripadnost tih dvaju biskupa. Kako se ipak radi za nas o važnom problemu donosim tekst u originalu: OBLIG. et SOL., vol. 22, 129: Dicta die (1352. 25. junii) dominus Jacobus episcopus croacensis fuit a prestatione communis servitii propter paupertatem liberatus. OBLIG. et SOLUT., vol. 60, 143': Die mercurii quinta mensis novembris (1425. 28. novembris). Reuerendus in Christo pater dominus frater Antonius Venturae de Urbe electum Croacensem personaliter obtulit Camere apostolice et Collegio dominorum cardinalium pro suo communi servitio debito florenos trigintatres auri de Camera et unum tertium ad quos dicta ecclesia taxatur. Et quinque minuta servitia consueta. Quorum medietatem infra octo menses proxime ventures et reliquam medietatem infra octo menses exeunte immedietate sequ entes soluere promisit, obligauit, submisit, renuntiävit et jurauit etc. Et dominus A(ngelus) locumtenens tulit sententias in scriptis. Actum Rome apud sanctos apostolus in thesauria apostolica presentibus domino Paulo de Sulmona et Nicoiao de Valla clericis cancellarie apostolice et me C. de Lombardis notario. 66 Eubel, n. dj., I, str. 216; II, str. 156; III, str. 198. 67 U Magyar Nemzeti Muzeumban nalazi se gotički pečat tog biskupa koji datira oko 1370—1400. Na pečatu je napisano: »S. Fratris Henrici de W . . . stein Epi(scopi) Croacen(sis)«. Na ovaj nas je podatak upozorila dr M. Gross na čemu joj i ovdje zahvaljujemo. 68 L. Waddingus, Annales Minorum, X t. (1418—1436), str. 105. U novije vrijeme P. Sella i G. Vale na temelju manuskripta Giovania Avolia iz 1476. poistovećuju »hrvatsku« biskupiju s krbavskom. Takvo rješenje ne stoji, jer redoslijed krbavskih biskupa ne dozvoljava među njima uvrštenje nekih »hrvatskih« biskupa. Vidi: P. Sella-Giuseppe Vale, Rationes decimarum Italiae nei secoli XIII e XIV, Venetiae — Histriae — Dalmatiae, Rim 1947, VIII; Eubel, n. dj. I, str. 208; II, str. 156. 69 Eubel, n. dj., III, str. 198. 70 CD VIII, str. 443. 71 M. Sufflay, Die Kirchenzustände im vortürkischen Albanien, Vj. Hrv. zemalj. arhiva, XVII, Zagreb 1915, str. 23. bilj. 1. 72 L. Thalloczy, A<na et diplomata res Albaniae mediae aetatis illustrantia, n, Vindobonae 1918, str. 253, bilj. 4. 312
