ARHIVSKI VJESNIK 9. (ZAGREB, 1967.)

Strana - 230

one koja intenzivnije koristi arhivsku građu. Obim razvoja zavisio je naročito od teških historijskih prilika u kojima se nalaze naši krajevi kroz razdoblje od 13—16. st., a u kojima je bilo razmjerno malo uslova i mogućnosti za širi razmah uopće kulturnog rada, pa i historiografske djelatnosti. Ekonomske mogućnosti, a i političke potrebe, učinile su življom takvu djelatnost u našim srednjovjekovnim gradovima. No, uz to, važan je i rad naših ljudi angažiranih u kulturnim akcijama izvan svoje zemlje. U okviru domaćih primjera treba prvenstveno spomenuti: — Tome arhiđakona splitskog (1200—1268) djelo »Historia salonitanorum pontificum«

408

; — Mihe Madijeva (o. 1284 — o. 1360), splitskog patricija, ...»historia ... de gestis Romanorum imperatorum et summorum pontificum« .. ,

409

; — Ivana arhiđakona goričkog (o. kraja 13. st. — o. 1360), »Liber statutorum« zagrebačkog Kaptola, u redakciji iz god. 1352—1554. god.

410

; —• dva anonimna Ijetopisca, koji su opisali opsadu Zadra 1345—1346. god.

411

; — Pavla Pavlovića (o. 1350— o. 1410), zadarskog patricija, »Memoriale« o događajima 1371—1408. god.

412

; — pisca iz splitske obitelji Cutheis, koji je opisao uglavnom splitske događaje 1348—1371. god.

413

; — Ivana Viteza iz Sredne (1400—1472), ostrogonskog nadbiskupa, protonotara ugarske dvorske kancelarije, »Epistolae«

414

; — dubrovački ljetopis, napisan od raznih anonimnih ljetopisaca 12, 14. i slijed, stoljeća

415

; — Feliksa Petančića (o. 1455 — nakon 1517.), Dubrovčanina, diplomate ugarskog dvora: »Historia Imperatorum Regni Turcici«, »De itineribus in Turciam« i »Genealogia Turcorum Imperatorum«

416

; 408 Historija naroda Jugoslavije I (HNJ) (Zagreb 1953), str. 803—804. 409 Isto, str. 804. 410 Tkalčić I., Povjestni spomenici Zagrebačke biskupije, knj. II (Zagreb, 1874), isti, Ivan arcidjakon gorički, domaći pisac u XIV vieku (»Rad« JAZU, knj. 79, Zagreb 1886). 411 Rački F., Ocjena starijih izvora za hrv. i srp. poviest srednjega vieka (»Književnik«, god. I, Zagreb 1864), str. 557—562; HNJ, str. 804. 412 HNJ, str. 804. 413 Rački F., n.r. (»Književnik«, god. II, Zagreb 1865), str. 47—49. 414 Schwandtner I. G., Scriptores rerum hungaricarum veteres, ac genuini. T. 2 (Bibliopolae Vindobonensis 1746), st. IV—IX, 1—106; Fraknoi W., n.d. str. 291. Prema Schwandtnerovom izdanju potpun naslov glasi: »Johannis de Zaredna, cancellariae regis Hungariae olim protonotaru, Epistolae, in diversis negotiis statum publicum Regni Hungariae concernentibus, ab anno Christi MCDXLV, usque ad annum MCDLI, gubernatoris, nec non praelatorum et baronum huius Regni nomine, exaratae. Per Paulum de Iwanich, Dioeceseos zagrabiensis presbyterum, altaris S. Pauli in ecclesia waradiensi rectorem, et cancellariae regiae olim notarium, vivente adhuc auctore, in hoc volumen congestae, et notis illustratae«. 415 Nodilo S., Annales ragusini anonymi.... ; isti, Prvi ljetopisci

.... ; Sišić F

, O hrvatskoj kraljici Margareti (Dubrovnik 1930), str. 21—37; Medini M., Starine dubrovačke (Dubrovnik 1935), str. 7 i slijed. 41S Kniewald D., Feliks Petančić i njegova djela (Beograd 1961); Enciklop. Jugosl. (EJ), sv. 6, Str. 474—475.