ARHIVSKI VJESNIK 9. (ZAGREB, 1967.)

Strana - 150

testis sit.

... sententiam date ab arbitris faciam, nisi dicti arbitri dixerint sententiam coram iudicibus iuratis. Et per preceptum duorum uel trium iudicum iuratorum cartam sententie faciam«

39

. Ovakve zakletve nadomještale su posebne propise o tome što su dužnosti kancelara i notara općinskog. Detalji njegova rada nisu fiksirani, jer se pretpostavlja da on mora da radi lege artis, a potrebne povremene upute davat će mu općinski organi, kada to zatreba. 1251. god. spominju se u Dubrovniku tri općinska prokuratora (dva dubrovačka građana, i već spomenuti notar Paskal kao treći), koji čuvaju relikvije svetaca, te uz to »privilegia« i »cartae«. Po primjeru drugih gradova u svijetu i Dubrovnik je dakle imao, očito već i mnogo prije 1251. god., organizirano spremište važnije arhivske građe — »ad reliquias«, no pod potpunom kontrolom svjetovnih organa dubrovačke općine

40

. Anonimni dubrovački ljetopisac spominje pod god. 1257. »katastike« dubrovačke kancelarije

41

. Za god. 1268. izvorima je već potvrđeno postojanje posebnih knjiga zvanih »Diversa di Notaria«

42

, no kada je tačno započelo vođenje ovakvih knjiga teško je utvrditi. 1272. god., kako je poznato, donesen je, pomno redigiran, Liber statutorum civitatis Ragusii. Na prvi mah začuđuje da u toj obimnoj statutarnoj kodifikaciji nema detaljnijih odredaba o radu kancelarije i notarijata, a pogotovo što nema odredaba o načinu njihova rada, pa ni o čuvanju i korištenju građe. Kodifikatori nisu smatrali potrebnim ni to da pisanom normom reguliraju korištenje građe u službene svrhe. Očito je to stoga što je ustvari rad kancelarije i notarijata već od ranije bio dobro postavljen, organiziran i njihova praksa uhodana, pa se nije smatralo potrebnim da se još i statutarnim normama sve to regulira. Ukratko, slična situacija kao i u Veneciji. U protivnom sigurno bi se izradile i našle bi odnosne norme svoje mjesto u statutarnoj kodifikaciji. Iz izvora, nadalje, razaznajemo da je god. 1284. u Dubrovniku već jasno razgraničen rad općinske kancelarije od rada i poslovanja notarijata, te onu prvu vodi poseban kancelar, a ove druge poslove obavlja poseban notar

43

. Sačuvani izvori, a prije svega arhivska građa izrađena u dubrovačkoj kancelariji i notari jatu zadnjih decenija XIII st. potvrđuju uspješan razvoj te kancelarije i notarijata

44

. God. 1296. harao je Dubrovnikom požar ogromnih razmjera, a ljetopisci zabilježiše da je tada propalo mnoštvo arhivske građe i uopće 39 Codex diplomaticus regni Croat., Dalmat. et Slav., sv. 3, Zagreb 1905, str. 279. Isti tekst donosi i: Jireček C, Die mittelalterliche Kanzlei der Ragusaner (»Archiv f. slavische Philologie«, Bd. 26, Berlin 1904), str. 185, a četvrta rečenica mu glasi: . . . »Et nulle carte(sic) sententiarum, datam ab arbitris, faciam, nisi dicti arbitri dixerint sententiam veram iudicibus iuratis«. 40 Foretić V., n. r., str. 319. 41 Nodilo S., Annales ragusini anonymi item Nicolai de Ragnina (Monum. spect. hist. Slav, merid., vol. XIV, Zagrabiae 1883), str. 33, ... »catastico delli cancelieri ordinari«. 42 Nodilo N., Prvi ljetopisci. . ., str. 123. 43 Foretić V., n. r., str. 321. 44 Isto, kao i ostala literatura, koju autor navodi na str. 320 u bilješci 27, a koja literatura, u granicama sačuvanih izvora, pruža iscrpnu sliku stanja. 150