ARHIVSKI VJESNIK 9. (ZAGREB, 1967.)
Strana - 129
DVA PRILOGA ZA HRVATSKU POVIJEST U XVIII STOLJEĆU Dr Jaroslav Šidak Izvorni tekstovi, koji se na ovom mjestu po prvi put objavljuju, ne potječu iz istog vremena niti su u bilo kakvoj međusobnoj vezi. Prvi je iz g. 1731. i odnosi se na bunu crkvenih kmetova u donjem Pokuplju, koja je potrajala punu godinu dana, od 24. VI 1730. do 5. VI 1731, a drugi je iz g. 1794. i govori o nekim događajima u Zagrebu koji su u bližoj ili daljoj vezi s aktivnošću demokrata oko Ignjata Martinovica. Prvi je tekst već poznat i u nauci iskorišten, a drugi, slučajno pronađen 1 , postaje tek ovim izdanjem pristupačan znanstvenom istraživanju. Još je Vjekoslav Klaić, u svom članku: »Nepoznata dosad buna srpskih i hrvatskih seljaka u Banovini god. 1730. i 1731.« (Hrvat, 18. i 21. II 1924, br. 1184 i 1187; preštampano u posmrtnom izdanju »Crtica iz hrvatske prošlosti«, 1928, str. 14—18, s ponešto promijenjenim naslovom) opisao ovu bunu isključivo na temelju izvještaja velikog prepošta zagrebačkoga i arhiđakona gorskoga baruna Sigismunda L. Sinerspergha, koji je upisan u knjigu kanonskih vizitacija (Nadbiskupski arhiv Zagreb — Protokoli Br. 12/III — Kanonske vizitacije A. Gora. Archidiaconatus Gorensis. An. 1727—1752, str. 124—127). Taj je izvještaj jedini, do danas poznati, dokument koji je ovu bunu oteo zaboravu, jer se ona inače nigdje ne spominje pa niti u zapisnicima Hrvatskog sabora. la . Poslije V. Klaića, koji sadržaj izvještaja nije potpuno iscrpio, poslužio se tim dokumentom pisac ovih redaka u poglavlju o »Ponovnim bunama u Banskoj Krajini«, u »Historiji naroda Jugoslavije« II, Zagreb 1959, str. 1028—1031. U tom su prikazu — osim toka bune, koji se podudara s Klaićevim opisom — ukratko iznesene i obaveze koje su nametnute pokorenim seljacima, a kojima Klaić nije obratio pažnju. Seljaci su i dalje morali davati desetinu, u svima njenim oblicima, a bili su dužni da obavljaju i stražarsku službu. Budući da je k svemu tome pridošla i dosta osjetljiva kazna, položaj se tih crkvenih kmetova poslije neuspjele bune još i pogoršao. 1 Izvještaj je prof, dr Slavko Gavrilović našao među spisima Zagrebačke županije za g. 1840—1848 (DAZ, Zagr. žup. fasc. CDXVIII, nereg.) i odstupio piscu ovih redaka, na čemu mu i ovdje srdačna hvala. la U Arhivu JAZU, pod signaturom III d 153, nalazi se rukopis I. K. Tkalčića s naslovom: Seljačke bune u Gorah g. 1730 i sisačka buna 1654—1681. Pišući o prvoj od tih buna, Stj. Antoljak spominje ovaj rukopis u svojoj knjizi: Bune pučana i seljaka, Zagreb 1956, 231, bilj. 46. Međutim, Tkalčić je ondje, osim dosta obilate građe za sisačku bunu, prepisao samo početak Sinersperghova izvještaja, ostavivši poslije ispisane prve strane nekoliko listova praznih. Prema tome, ne radi se ni o kakvom Tkalčićevu prikazu spomenutih buna. g Arhivski vjesnik 129
