ARHIVSKI VJESNIK 9. (ZAGREB, 1967.)

Strana - 10

— U toku januara 1918. god. mornar A. Mezey u jednoj dopisnici piše svom drugu: »Weht auch schon bei Euch die rote Flagge? Bei uns entfaltet sie sich schon«

8

; — U januaru 1918. god. mornar Nikola Bubornik primio je od druga, mornara Alberta Oltyana, pismo u kojem se naglašava da »boljševička ideja prevladava«

9

. Dokument pod br. 5 predstavlja naredbu komandanta ratne mornarice admirala M. Njegovana. To je vrlo karakterističan dokument, nastao u jeku januarskih pokreta mornara 1918. god. Ova naredba, naime ne samo da priznaje te pokrete, već posvjedočuje i njihov obim i opće raspoloženje mornarskih masa. Taj široki obim pokreta je i izazvao ovakvu naredbu. Njena razmjerna blagost i uvjeravajući — poučni ton govori i o intenzitetu gibanja. Zbog tog intenziteta Komanda ratne mornarice doduše i prijeti, ali prvenstveno apelira i uvjerava. Komanda se ustvari ne usuđuje i nema snage, da neposredno nastupi protiv učesnika revolucionarnog pokreta, pa se koristi i takvim formalnim sredstvima kao što je zabrana »Hura« povika, te općom zabranom »demonstracija« kao da su one bile dotada dozvoljene

10

. Ova je naredba odraz vrlo intenzivnog vrenja, naročito na jedinicama stacioniranim u glavnoj ratnoj luci Puli. Radi se o pokretu i pripremama za akciju mornarskih masa, kako se očituju u vrijeme javnog istupa arsenalskih radnika Pule, što je započeo 22. januara 1918. god. To su događaji dosada nepoznati i neobrađeni. Nije ih obradio ni M. Balota

11

. Opisujući akciju arsenalskih radnika Pule ni mi ih nismo obradili

12

, jer odnosna građa nije bila dostupna. U međuvremenu smo pronašli tu arhivsku dokumentaciju. To je vrlo obimna građa, koju ćemo također uskoro pripremiti za štampu

13

. Dokument pod br. 10 se nadovezuje baš na takvu građu. Objavljena presuda je dio spomenute obimne i vrlo zanimljive dokumentacije. Ova nam presuda neosporno dokazuje: da su svakako postojale ozbiljne pripreme za zajednički istup radnika i mornara; da se dio mornara i faktički priključio akciji arsenalskih radnika; da su vlasti bile primorane na takvu i toliku defanzivu, da su tek u maju mjesecu 1918. god. pokrenule sudski proces radi tog istupa mornara 22. januara, i da su nadležne komande tek 8 Isto, Gericht d.k.u.k. II Geschwaderkommandos auf SMS »Erz. Friedrich«, K 58/18 Res. Dopisnica je pisana na mađarskom jeziku a citirani tekst preveli su sudski organi na njemački. 9 Isto, Gericht d.k.u.k. II Geschwaderkommandos auf SMS »Erz. Ferdinand Max«, b. zu K 61/18/1. 10 M. Njegovan kao komandant ratne mornarice smijenjen je i penzioniran nakon januarskih i februarskih događaja u mornarici. Hafenadmiralats Tagesbefehle (HT) Nr. 60 od 1. III 1918. donosi njegov oproštaj od pripadnika mornarice. HT Nr. 63 od 4. III 1918. objavljuje unapređenje Hortya od kapetana bojnog broda u čin kontraadmirala i njegovo imenovanje za »komandanta flote«. 11 Balota M., Puna je Pula (Zagreb, 1954), gdje se ne opisuju ovi vidovi političke aktivnosti mornara, iako se dosta govori o ostaloj njihovoj političkoj djelatnosti. 12 Stulli B., Ustanak mornara . . ., str. 95 i slijed. O ranijim indicijima u pogledu prvih pobuna mornara u Puli još sredinom 1917. god. vidi: isto djelo, str. 377, u navodima vojnog auditora Dr. Grünwalda. 13 Osobito su se isticale aktivnošću momčadi s brodova: »Prinz Eugen«, »Aspern«, »Erz. Friedrich« i dr., te iz nekoliko mornaričkih obalnih utvrda, kao i momčad Hidroavionske stanice. 10