ARHIVSKI VJESNIK 7-8. (ZAGREB, 1964-1965.)

Strana - 396

Ako je građa oštećena od poplave (nakvašena) valja postupiti na ovaj način : — poplavljenu građu očistiti od vidljivih mehaničkih zagađenja četkom namočenom u rastopinu ,omnisana u razređenju 1 :100, — poplavljene prostorije u kojima se nalazila arhivska (registraturna) građa nakon mehaničkog čišćenja dezinficirati rastopinom klornog kreča, — vlažne spise u svežnjima i fasciklima osloboditi pritiska, omota, veza i metalnih dijelova (opreme), — spise, dok su još vlažni, prelistati i razdvojiti da bi se izbjeglo sljepljivanje, — vlažne knjige prelistati i lepezasto postaviti, da bi se izbjeglo sljepljivanje listova, i u tomu položaju sušiti, — prema mogućnostima list spisa ili knjige može se sušiti i izravnavati među dva lista bugačice, — prostoriju u kojoj se građa suši treba grijati, a ako to nije moguće povremeno je umjereno provjetravati, — neupotrebljivu građu treba prije nego se od veze grubo dezinficirati kl ornim krečom ili drugim sredstvom, ili je spaliti, — osobe koje manipuliraju poplavljenom (zagađenom) građom moraju biti cijepljene protiv tifusa; za vrijeme rada moraju imati odgovarajuće radno odijelo (kombinezon), a u naročito vlažnim prostorijama čizme; nakon prestanka rada prati ruke u dezinfekcionom sredstvu; radna odijela prije pranja dezinficirati, — za nabavu i upotrebu dezinfekcionih sredstava zatražiti upute od nadležne zdravstvene ustanove. 3) Da bi se ustanovilo koja je arhivska odnosno registraturna građa teže oštećena elementarnom nepogodom, pa dolazi u pitanje njena dalja upotreba i opstanak, imalac građe će, na osnovu evidencija koje vodi o građi, načiniti sumarni popis tako oštećene građe. Popis treba da sadrži ove podatke: naziv imaoca odnosno tvorca arhivske odnosno registraturne građe, vrstu građe po sadržaju, razdoblje iz kojega građa potječe i što tačniju količinu oštećene građe. Uz popis oštećene arhivske odnosno registraturne građe treba navesti podatke kakvo je bilo stanje sređenosti građe prije oštećenja, kakve je evidencije imalac vodio o toj građi (arhivska knjiga, inventarni pregled i dr.), kako je građa bila arhiviraria (u svežnjima, kutijama, omotima, »registratorima« i si.), gdje je bila smještena (na policama, u sanducima, na podu itd.); stupanj oštećenosti građe. Ovaj popis izrađuje komisija u koju imalac građe određuje najmanje tri svoja službenika. Popis oštećene građe treba imalac da u što kraćem roku dostavi nadležnom arhivu i svojemu osnivaču, odnosno nadzornom organu. 4) Uništavanje teško oštećene arhivske odnosno registraturne građe, koja zbog oštećenja nije za dalju upotrebu, vrši posebna komisija. Ovu komisiju, koju sastavlja imalac građe u dogovoru s nadležnim arhivom, sačinjavaju po jedan predstavnik: imaoca građe, nadležnog arhiva i organa nadležnog za poslove arhivske službe (općine, kotara, Republike). 396