ARHIVSKI VJESNIK 7-8. (ZAGREB, 1964-1965.)

Strana - 345

mjene u vezi s tom građom«; pribaviti »mišljenje« nadležnog arhiva »prije nego poduzimaju mjere koje se odnose na njihovu arhivsku odnosno registraturnu građu« (čl. 17). Nadalje, preciziraju se jasni modaliteti za upravne mjere koje se mogu poduzeti u slučajevima »nemarnog ili nestručnog« čuvanja arhivske građe i opasnosti da ona bude »oštećena ili uništena«, pa se »rješenjem« općinskog organa uprave nadležnog za poslove arhivske službe određuje, da se »arhivska građa preda arhivu na čuvanje dok imalac arhivske građe ne dokaže da je osigurao uvjete za pravilno i stručno održavanje arhivske građe« (čl. 18); sličnim »rješenjem« bi se odredio i »staratelj«, na prijedlog arhiva, za građu kod koje se momentalno »ne može ustanoviti« kome »pripada« (čl. 19). U citiranim normama republičkog Zakona primijenjena su načela iz čl. 14 saveznog Općeg zakona o arhivskoj građi. 5. Obaveznost arhivske službe na čitavom državnom području Ovakva obaveznost predstavlja jedan od glavnih temelja koncepcije arhivske službe u nas, pa potom i temelje našeg Zakona. Sasvim je razumljivo kakvu fundamentalnu važnost on ima za praktičnu realizaciju principa univerzalne zaštite arhivske građe. Osnovnu normu iz čl. 9 našeg Zakona, gdje je riječ o toj obaveznosti, logički dopunjuje odredba čl, 42, koja obavezuje općinsku skupštinu da u slučaju ukidanja jedne arhivske ustanove mora »poduzeti mjere da se zaštiti arhivska građa i pobrinuti se za obavljanje arhivske službe«. Osnovna intencija Zakona je jasna i nedvojbena: ne smije doći do prekida u kontinuitetu »obavljanja arhivske službe« na »čitavom području SR Hrvatske«. U ovim normama republičkog Zakona primijenjeno je načelo iz čl. 10 st. 3 saveznog Općeg zakona o arhivskoj građi gdje se određuje: »Djelatnost arhiva na zaštiti arhivske građe od osobitog je društvenog interesa«. Kako su pak ustanove koje vrše ovakvu djelatnost, po čl. 97 Ustava SRH, dužne »osigurati trajno i nesmetano obavljanje djelatnosti, odnosno pružanje usluga«, to je jasno da je obaveznost vršenja takve službe na čitavom državnom području, najosnovniji preduslov za provedbu citiranih ustavnih i zakonskih principa. O tome će u kasnijim izlaganjima biti još posebno riječi. 6. Angažiranje što šireg kruga društvenih faktora na zaštiti arhivske građe, uz osiguranje stručnosti zaštite Pored odredaba iz čl. 10 našeg Zakona, kojima se naročito naglašava uloga Općinske skupštine u općoj problematici zaštite arhivske građe, posebnu ulogu ima odredba čl. 11 našeg Zakona. U njemu je, naime, naročito došla do izražaja intencija zakonodavca da istakne potrebu svestrane suradnje »imalaca arhivske građe, drugih građana i zainteresiranih društvenih organizacija« s državnim organima i arhivima kako bi se što intenzivnije potaknuo opći interes »za što bolje čuvanje i zaštitu arhivske građe«. Zakon ne ograničava obim te suradnje. Naprotiv, očiti je smisao citiranih zakonskih odredaba u tome, da spomenuta suradnja bude što svestrani ja i što intenzivnija 345