ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)

Strana - 34

Istarski sabor u Poreču, od 1891—1892. i 1896—1918. poslanik je u Carevinskom vijeću u Beču, stalno u opoziciji. Potpisnik je Majske deklaracije Jugoslavenskog kluba. Poslije 1918. god. Starčevićeva stranka delegirala ga u Privremeno narodno predstavništvo; član je Ustavotvorne skupštine gdje je bio predsjednik Narodnog kluba; neko vrijeme hrvatski ban. Opširnije o njemu vidi: »Jutarnji list«, 1930, br. 6513; Matko Laginja (Rijeka 1952); V. Spinčić, Crtice iz hrvatske književne kulture Istre, Zagreb, 1926. 3 Spinčić Vjekoslav, profesor, svećenik i političar (Spinčići, kod Kastva, 23. X 1848 — Sušak, 27. V 1933). Kao profesor premještan pa otpušten, jer je 1891. u Zagrebu izrazio želju za sjedinjenjem Istre sa Hrvatskom. Od 1882—1916. zastupnik u Istarskom saboru. Od 1891. do sloma Monarhije član zastupničke kuće Carevinskog vijeća u Beču. Potpisnik Majske deklaracije. Poslije rata biran u Narodnu skupštinu u Beogradu. Stalno na čelu Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru. Više o njemu vidi: »Novosti«, 1928, br. 294; »Novo doba«, 1933, br. 124; »Arhivski vjesnik«, III, Zagreb 1960, str. 233—277. 4 Biankini don Juraj, političar, novinar i publicist (Starigrad na Hvaru, 30. VIII 1847 — Split, 27. III 1928). Od 1871. do 1919. glavni urednik »Narodnog lista« organa Narodne hrvatske stranke u Zadru. Zastupnik na Dalmatinskom saboru od 1881. do 1918, a u Carevinskom vijeću od 1892. do 1918. Pristupivši opoziciji u Beču (sa V. Perićem i N. Daparom, izabranima u Dalmaciji), istupa 1892. iz kluba poslanika Narodne hrvatske stranke u Zadru i sa petoricom drugih osniva Hrvatski klub. Kao radikalni Hrvati oni organiziraju Stranku prava u Dalmaciji. Potpisnik manifesta protiv zuluma bana Khuena (1903). Kasnije se zalagao za fuziju stranke s Narodnom hrvatskom strankom; tako je s proljeća 1905. nastala Hrvatska stranka. Riječku rezoluciju potpisao je naknadno. Sudjelovao je pri donošenju Majske deklaracije u Bečkom parlamentu. Mnogo je doprinio da se hrvatski jezik uvede u državnu upravu i da se Dalmacija ekonomski podigne. Više vidi: »Narodni list«, jubilarni broj, Zadar god. 1912. 5 Schönborn Friedrich, austrijski državnik (Prag 11. IX 1841 — Beč, 21. XII 1907). Pripadao je češko-klerikalnoj stranki. G. 1888—1895. ministar pravde u kabinetu Taaffea i Windisch-Grätza. ASRH, Akvizicija br. 7—1946. 3. Dubrovnik 18. II 1893. Šupilo piše Folnegoviću o teškoćama u vezi s otkrićem Gundulićeva spomenika. Govori o strankama u Dalmaciji, o njihovu rastrojstvu i o potrebi da se povedu pregovori o sporazumu medu njima. Evo odmah odgovora: prvo o Gundulićevu spomeniku, pa onda o drugom. O Gundulićevoj svečanosti kazaću Vam otvoreno svekoliko, jer dobro je da znate. Stvar je veoma zapućena. Odbor je urekao 21. maja kao dan otkrića, ali ukoliko mi je poznato njihovo stanje, rok je prekratak

1

. Oni nemadu dovoljno novaca. Sakupili su samo 14.000 fior., od čega je hrvatska općina sakupila bila 11.000, a oni u 2 V

2 god. samo 3.000. Za spomenik hoće se 17.000. a za veliku trodnevnu svečanost, kako se spravljaju barem 15.000. Vi u Zagrebu najbolje znate koliko te stvari koštaju. U roku od sama tri mjeseca ovoliki novac nemoguće sakupiti, à niti za priček, za stanove itd. nije se ništa učinilo. Odbor misli u prvoj općinskoj sjednici zaiskati neka ova učini zajam od 7.000 fior., ali mi nećemo dopustiti taj zajam, već ćemo ga utokom na Zemaljski odbor u Zadru da osujetimo. Oni sami toga se plaše; nijesu odlučni. Ima ih megju njima koji bi rada da se otkriće odgodi do jeseni, neka bi tobože mogli lašnje prisustvovati srpski g jaci. Ništa dakle nije izvjesno. Ne bi rada da se prevarim, ali okladio bi se da se spomenik neće dignuti maja, a to je za nas glavno. Poslije, svrhom ljeta, ističe rok ovoj općini, novi su izbori i ko zna da mi onda ne dođemo na općinu. Tada bi stvar, naravno