ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)

Strana - 33

»Prodan don Ivo, novinar i publicist (Janjina, na Pelješcu, 9. XII 1852 — Zadar, 11. Ili 1933). Jedan od vođa Stranke prava u Dalmaciji. Od 1901—1918. zastupnik u Dalmatinskom saboru, od 1907. do sloma Austro-Ugarske monarhije zastupnik u Carevinskom vijeću, gdje stupa u Slovenski klerikalni klub. Potpisnik manifesta zastupnika Hrvata i Slovenaca Dalmacije, Istre i Trsta protiv Khuena (1903) i Majske deklaracije Jugoslavenskog kluba u Bečkom parlamentu. Urednik »Katoličke Dalmacije« i »Hrvatske krune«. Objavio više rasprava političko-historijske prirode, tako i o glagoljici. Za glagoljicu je i proganjan. Supotpisnik je sporazuma pravaša i narodnjaka 1897. za izbore za Carevinsko vijeće. Kad je 1900. ponovo došlo do takvog sporazuma, napustio je Stranku prava i osnovao Cistu stranku prava. Ova je nakon fuzije Narodne hrvatske stranke i Stranke prava preuzela svoj stari naziv. Više vidi: »Narodni list«, jubilarni broj, 1912, str. 108; »Novo doba« 1933. br. 60. ASRH, Akvizicija br. 7—1946. 2. Dubrovnik 9. V 1892. Šupilo izvješćuje Folnegovića o svojim razgovorima koje je vodio u Beču s vođom mladočeha Gregrom. Ističe potrebu sporazuma Stranke prava i mladočeha. Tek danas prispio sam kući, pa Vam na brzu ruku pišem, da Vam javim kako sam se u Beču našao s Greg erom

1 i š njime razgovarao o našim prilikama i o megjusobnom podupiranju mladočeha i stranke prava. On je zato i to tim više, što je baš onoga dana iskusio od koje potpore mu možemo bit mi Hrvati, jer bez Laginje

2 Spinčića3 i Bjankina

4 oni nijesu mogli tužiti Schönborna

5

. On je meni rekao kako bi bilo dobro da stranka prava izabere 2 delegata, a on da će kad se kući vrati raditi zato da mladočeški klub izabere 2, koji bi sa str. prava ugovarali o zajedničkom radu. Ja Vas na ovo upozorujem, a ne treba da ističem koristi koje bi Vi tamo iz takova sporazumka crpili, te Vas molim da ne čekate Vi dok oni dogju u Zagreb, nego da počnete i to čim prije, te da preko kluba zametnete pregovore. Oni ljudi mogu za nas bit od velike koristi, a i mi njima, i to tim prije možemo bit zajedno što stojimo na istom stanovištu — na državnom pravu, »a to su, kako je meni Greger rekao, ne dvije stranke nega dva naroda koji su Austriji neizmjerno mnogo usluga učinili i na koje ona mora u svakom slučaju računati«. Navlastito valjalo bi gledat da Česi upoznadu nas i naše prilike, a da nas ne poznadu još nimalo možete sudit po ova dva upita, što ih je na mene stavio njihov vogja Greger. On me je pitao: Koliko zastupnika ima stranka prava u Dalmaciji i koliko u Hrvatskoj? Zatim: Ima li nade da bi stranka prava ovih izbora došla do većine? Ko ovakva pitanja na nas stavlja slabo nas pozna mili Bože, a sva naša naricanja za slogu i solidarnost sa Česima nijesu nego brbljanja. Stavljam zato Vama na dušu tu stvar, o kojoj sam i sa Laginjom i Spinčićem nješto govorio pa gledajte molim Vas da dogjemo do dobrih rezultata. Rada bi znati što o tom mislite i što ste odlučili, a uz to Vas srdačno pozdravljam i želim da pokupite sve uzdice u Vaše ruke jer smo inače naopako. 1 G r e g r (Gröger) Eduard, češki političar (Bfezihradban, 5. III 1828 — Prag, 1. IV 1907). Prvo je djelovao na liječničkom polju, a zatim je od 1860. postao jedan od vodećih ličnosti češkog političkog života. Zajedno s bratom Julijem (19. XII 1831 — 3. X 1896) osnovao je prve češke narodne novine »Narodni list« i otpočeo borbu protiv umjerene staročeške stranke. Osnovao je »mladočešku« stranku, koja je od 1891. potisnula u pozadinu staročehe. Od 1883. član je parlamenta u Beču. 2 Laginj a dr Matko, jedan od narodnih preporoditelja Istre, publicist i advokat (Klara, kod Kastva, 10. VIII 1852 — Zagreb, 18. III 1930). 1883—1911. biran u 3 Arhivski vjesnik VI 33