ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)

Strana - 32

"Budmani Pero, profesor, filolog i urednik Rječnika Jugoslavenske akademije (Dubrovnik, 28. X 1835 — Castel Ferreti, kod Ancone, 27. XII 1914). Na dubrovačkoj gimnaziji predavao (14 godina) do preseljenja u Zagreb, gdje je 24 godine radio na Rječniku Jugoslavenske akademije. Pisac filoloških djela; poznavalac mnogih jezika, matematičar i muzičar. Biran u Dalmatinski sabor i dva puta njegov delegat u Bečkom parlamentu, o njemu vidi Rešetarov prikaz u »Ljetopisu Jugoslavenske akademije«, 1926, knj. 39; J. Bersa, Dubrovačke slike i prilike, Zagreb 1941, str. 237—247. 14 B o r č i ć Lovro, profesor i javni radnik (Split, 1845 — Trst, 8. IX 1911). Srednjoškolski nastavnik, zastupnik u Carevinskom vijeću od 1885—1907, u Dalmatinskom saboru od 1887 do smrti. Potpisnik manifesta od 1903. protiv Khuena i potpisnik Riječke rezolucije. Na parlamentarnom polju razvijao je neumornu djelatnost osobito u pitanjima privrednim i školskim. Pripadao je Hrvatskoj narodnoj stranci, nakon njene fuzije s umjerenim pravašima, Hrvatskoj stranci. Opširnije o njemu vidi: »Narodni list«, 1911, br. 73. 15 Katnić dr Nikola, advokat i političar (Budva, 1845 — Zadar, 9. XII 1919). Kao član Narodne hrvatske stranke biran od vanjskih općina Šibenika i Skradina u Sabor 1895. i 1901, a 1908. kao član fuzionirane Hrvatske stranke. Dugo je bio prisjednik Zemaljskog odbora. Clan od cara neprimljene deputacije koja je 1903. htjela intervenirati radi zuluma Khuen-Hédervârya. Potpisnik je odnosnog manifesta kao i Riječke rezolucije. 16 Bonda Marin, komornik, viši financijski savjetnik (Dubrovnik, 9. I 1840 — Beč, 24. III 1902). Zastupnik dubrovačkih veleporeznika u Carevinskom vijeću . 17 »Narodni list« počeo je izlaziti 1. III 1862. u Zadru pod nazivom »II Nazionale«. List je pokrenula grupa pristaša sjedinjenja Dalmacije sa Hrvatskom na čelu sa drom Mihom Klaićem i Mihovilom Pavlinovićem. Prvi urednik bio je Natko Nodilo. »II Nazionale« imao je svoj prilog na hrvatskom jeziku pod naslovom »Narodni list«, a od 1869. postaje »II Nazionale« prilog »Narodnog lista«. ls

Lapenna dr Luigi, državni odvjetnik na pokrajinskom sudu u Zadru (Sinj, 26. II 1825 — Persenbeug, 5. IV 1891). Jedan od glavnih vođa autonomaške stranke. Već 1861. bio je zastupnik u Carevinskom vijeću. "Bjelanović Sava, političar i publicist (Đevrska, kraj Skrada, 15. X 1850 — Zadar, 2. III 1897). U Zadru pokrenuo »Srpski list«, a poslije njegove zabrane »Srpski glas« koji je bio glavni list Srba u Dalmaciji. Od 1883. poslanik u Dalmatinskom saboru. Više o njemu vidi: M. Car, Sava Bjelanović, Dubrovnik 1911; L. Bakotić, Srbi u Dalmaciji od pada mletačke republike do ujedinjenja, Beograd 1938; A. Gavrilović, Znameniti Srbi XIX veka, II, Zagreb 1903. " Bajamonti Anie, političar (Split 18. IX 1822 — Split, 13. I 1891). Napustio liječničko zvanje i sasvim se posvetio politici. G. 1860. izabran za načelnika Splita i načelnikovao gotovo neprekidno 20 godina. Od 1861. g. član je Dalmatinskog sabora. Kao vođa autonomaša bio je protivan sjedinjenju Dalmacije sa Hrvatskom. G. 1867. izabran je u Carevinsko vijeće u Beču, gdje je ušao u klub talijanskih poslanika. Pobjedom narodnjaka 1870. godine počinje opadati njegovo političko značenje. Više o njemu vidi:- »Narodni list«, jubilarni broj, Zadar 1912; O. Randi, Antonio Bajamonti, Zadar 1932. 21 »Hrvatska«, novine Stranke prava koje su kao nastavak sušačke i zagrebačke »Slobode« izlazile u Zagrebu kao dnevnik od 1. II 1886. do 2. XII 1895. Tada mijenja ime u »Hrvatska domovina«. 22 Bulić dr Ivan, javni radnik i advokat (Vranjic, 3. III 1869 — Spilt, 25. IX 1950). u mladosti istaknuti pravaš, član uprave Stranke prava za Dalmaciju (v. »Crvena Hrvatska«, 1908, br. 101). Imao je zajedničku advokatsku kancelariju sa Trumbićem. Publicirao više članaka o kulturnim pitanjima. 23 Trumbić dr Ante, političar i diplomat (Split, 17. V 1864 — Zagreb, 18. XI 1938). Zastupnik u Dalmatinskom saboru i Austrijskom parlamentu, pravaš, načelnik Splita, sa Supilom tvorac Riječke rezolucije. Predsjednik Jugoslavenskog odbora u Londonu, kao takav potpisnik Krfske deklaracije. Ministar vanjskih poslova kraljevine SHS i potpisnik Rapallskog ugovora, u Narodnu skupštinu biran više puta, što u Splitu, što u Zagrebu; preko Hrvatske zajednice, Hrvatske federalističke seljačke stranke pristupa Seljačko-demokratskoj koaliciji. Opširnije o njemu vidi: »Novo doba«, 1938, br. 270. 32