ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)

Strana - 297

U prvom poglavlju T. M. Subbotina opisuje vrlo detaljno stanje rukopisa i tok radova na restauriranju. (O tome je isti autor već ukratko pisao u Zborniku laboratorija za 1962 godinu »Voprosy konservacii i restavracii bumagi i pergamena«.) U drugom poglavlju D. P. Erastov opisuje optičko-fotografska ispitivanja rukopisa. U trećem poglavlju V. S. Ljublinski govori o toku istraživanja porijekla, paleografskoj i opće kulturno-historijskoj analizi, sadržaju i umjetničkoj vrijednosti rukopisa, uspoređujući ga sa sličnim rukopisima u Francuskoj i Poljskoj. U posljednjem poglavlju G. M. Ščerba daje njegove jezične karakteristike. Knjiga obiluje mnogobrojnim ilustracijama, koje pokazuju tok restauriranja i fotografije pojedinih listova snimljenih pod običnim i ultravioletnim svjetlom. Osim toga snimljeni su i detalji sličnih rukopisa iz francuskih i poljskih biblioteka, na temelju kojih se uspoređivanjem može ocijeniti vrijeme i mjesto nastanka rukopisa. Na kraju se nalazi rezime na francuskom jeziku. T. Ribkin 0 SOHRANENII BUMAGI, PROIZVEDENU PEČATI I RUKOPISA. Zbornik radova. Izdanje Javne biblioteke im. M. E. Saltvkova-Ščedrina. Lenjingrad 1963. Ovaj zbornik donosi rezultate naučno-istraživačkih radova koji su u posljednje vrijeme obavljeni u odjelu za higijenu i restauriranje knjiga Biblioteke im. M. E. Saltvkova-Ščedrina u Lenjingradu. Zbornikom dominira vrlo opsežni i interesantni rad: Osobennosti bumagi, restavrirovanoj sintetičeskimi polimerami (Karakteristike papira restauriranog sintetičkim polimerima), koji se sastoji od dva dijela: Griboustoičivost' (str. 5-41, 2. si. 1 tab. 106 lit. cit.), (Postojanost prema djelovanju plijesni), koji je obradila J. P. Njukša i Izmenenije svojstv pod vozdejstvijem sernistogo gaza, svetovogo izlučenija i teplovogo iskusstvenogo starenija, (str. 42-60, 10 si. 19. lit. cit.), (Promjene osobina djelovanjem sumpornog dioksida, svjetla i termičkog umjetnog starenja), koji su obradili E. I. Gal'brajh, J. P. Njukša i V. J. Sokolova. Već i u uvodnom predgovoru zbornika skreće se posebna pažnja na taj rad, pa se između ostalog napominje: Razvitkom tehnologije proizvodnje mnogih materijala pojavljuju se novi kemijski produkti, koji s velikim uspjehom zamjenjuju dosadašnje materijale koji sačinjavaju knjigu.. Time se postepeno mijenjaju karakteristike njenih pojedinih dijelova. Međutim ti novi materijali nisu još dovoljno provjereni u bibliotečnoj praksi, a literaturni podaci o tome su prilično oskudni. Zbog toga ovaj rad koji uključuje literaturni pregled i eksperimentalni rad autora predstavlja nesumnjivi interes za one koji se bave čuvanjem i restauriranjem knjiga i dokumenata. Osobitu vrijednost predstavlja 1 bibliografski pregled (125 cit.) koji se odnosi na ovo područje. Zbog svega što je u predgovoru rečeno, smatrali smo da bi bilo interesantno reći nešto detaljnije o tom radu. I u industriji općenito, u zadnje vrijeme, posvećuje se velika pažnja zaštiti raznih produkata od destruktivnog djelovanja plijesni. U vezi s time obraća se naročita pažnja ispitivanju djelovanja plijesni na razne sintetičke polimere, kako na same polimere tako i na njihove komplekse sa drugim tvarima naročito celulozom. Papir i knjige spadaju u to područje. Međutim kod zaštite dokumenata i knjiga važna je ne samo zaštita papira nego zaštita i drugog materijala: kože, tkanina, lako va, ljepila i dr. Celuloza (kao glavni i osnovni sastavni dio papira) postojanija je prema djelovanju plijesni nego neke druge tvari (na pr. bjelančevine, glavni sastavni dio kože i pergamene). Ipak postoji velika grupa mikroorganizama koji razlazu celulozu. Destrukciona aktivnost plijesni zavisi ne samo o kemijskom stanju celuloze nego i o mnogim drugim okolnostima. Slično je i sa sintetičkim polimerima; i kod njih stepen postojanosti prema djelovanju plijesni ovisi o njihovom kemijskom sastavu, dodacima i nekim drugim faktorima. Tako na pr. prirodna — kemijski neobrađena — celuloza ima primjesa koje pogoduju razvoju plijesni. Kemijski obrađena celuloza je postojanija