ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)

Strana - 237

«će pak procjenjivati štetu u poljima, vinogradima, plodinama i drveću.

00 Vlada je i inače znala odrediti procjenjivače za štete nastale u toku jedne .godine,

81 ili za veća područja odjednom.

62 Vladu je zanimala veličina štete poslije ratnih pustošenja, pa su 11. VIII 1302. — poslije rata s Milutinom — jedni izabrani »ad extimandum et videndum dampnum factum in vineis incipiendo a Juncheto usque ad Civitatem Veterem«, a drugi »in vineis de Umbla, Grauosio, Malfo, Pallice«.

63 Slično je bilo 1335. kad je trebalo istražiti štetu »per totam Astariam«,

64 zatim 1361. određena su petorica »extimatores dampnorum vinearum que fuerunt vindemiate in üreno et in Çoncheto per inimicos«.

65 Procjenjivači su ipak najviše djelovali u privatnim sporovima. Određivali su kao »arbitri« što nekom pripada po testamentu, ili kao »extimatores et designatores« što će se kome dodijeliti u dotu,

66 razgraničavali asu kao »judices, albitri (sic!), albitratores, diffinitores, sentenciatores et amici comunes« posjede dvojice zavađenih,

67 mjerili su zemlju da odrede kao »passatores et mensuratores« tačnu površinu,

68 intervenirali su u različitim međusobnim svađama zemljo vlasnika,

69 u sporovima između obrađivača i zemljovlasnika,

70 procjenjivali su vrijednost zemlje prije nego će se dati na inkanat,

71 ili kao »boni homines« koliko se može tražiti, odnosno za koliko se može prodati jedna zemlja,

78 itd. Naravno je da su za svoj rad bili plaćeni. Tako 1341. za jednu procjenu »laborerium factum« jednog napoličara uzeli su 11,5 groša, tj. skoro jedan perper.

73 21. VII 1358. odlučeno je da »extimatores Staree« imaju »de quolibet lamen to gross. III«.

74 Područje Astareje oskudijevalo je u žitaricama. Vlada je stoga često dijelila žito, u prvom redu ječam. Tako 15. XI 1311. odredila da se u Astareji podijeli 180 starija ječma, a 1320. podijeljeno je 100 starija.

75 Oskudica je bila opasna za vrijeme ratova jer je ona mogla izazvati revolt stanovništva i neposlušnost. Vlada je stoga 22. I 1326. naređivala da »rustici seu districtuales« moraju besplatno dobiti žito od svojih gospodara. Iste godine 20. IX podijeljeno je »inter possibiliores homines de Stario frumenti C.«

76 28. X 1346. vlada šalje ljude koji će popisati i vidjeti tko nema »frumentum neque bladum aliquod in domo per insulas et Astariam«.

77 Ponovno 1363. popisuju se ljudi da bi dobili jedan ili dva stara ječma, a iduće godine 1. IV 1364. odlučeno je »ad dispergendum III staria ordei rusticis de Breno, Çoncheto et Vergato, Ombla, Grauosio et 40 Statut VIII, 23-24, 35 61 Npr. 1357. god. za Zupu Mate de Ribica, a za Zaton Syme de Georgio, Mon. rag. II, 198 a 1359. za comitatus Breni: Cure de Gleia, Mate Marini de Ragnina, •Georgius de Bodaça: za comitatus Grauosii, Malfi et Omble: Andrea de Mence, :Matheus de Catena — Mon. rag. III, 14 45 Mon. rag. V, 35 64 Div. canc. 11, 102, 111 45 Mon, rag. III, 150 i kasnije, Mon. rag. IV, 50, 56 — III, 162 66 Div. canc. 6, 2, 59' 67 Div. canc. 14, 175' 48 Div. canc. 7, 5 49 Div. canc. 6, 102, — Div. canc. 7, 46' 70 Div. canc. 9, 154, — Div. canc. 10, 215 i dalje 71 Div. canc. 15, 133' 71 Test. 4, 25 73 Div. canc. 13, 16 ? Mon. ràg. II, 231 73 Mon. rag. V, 95, 168 74 Mon. rag. V, IM, 220 77 Mon. rag. I, 244 237