ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)

Strana - 212

— ne bi te sekavao, jer bi imao, ali ovako moram da te umolim, da sjedneš malo memorijom i pogledaš tvoje spise, pa da mi uneseš malo svjetla u ovu stvar. Ne zamjeri na bantovanju, pozdravi gospodju i primi pozdrav od tvog starog prijatelja. P.S. A glede Hôrvatâ u Banovini? Tutto sanno e nulla fanno Tutto fanno e nulla sanno Gira e volta son Francesi (stavi: Croati) Piu li pesi men ti danno.

2 Alfieri.

3 1 S i m e t a Pavao, veletrgovac i izvoznik vina (Kaštel Stari, 30. IX 1867 — Split, 22. V 1941). 2 Sve znaju a ništa ne rade Sve rade a ništa ne znaju Vrti, okreni — to su Francuzi (stavi: Hrvati) Što ih više važeš, manje teže. 3 Alfieri Vittorio, talijanski pjesnik (Asti, 16. I 1749 — Firenza, 8. X 1803). NBS i 206. Rijeka 14. XII 1911. Šupilo šalje huji Vojnoviću

1 odgovor »Edinosti« iz Trsta na Vojnovićev članak. Napominje svoje pisanje u vezi akcije Italije u Tripolisu, kao i o kulturno-historijskim vezama južnoslavenskih naroda s Italijom. Držim, da mi je dužnost poslati Vam odgovor »Edinosti« iz Trsta u današnjem broju na Vaš članak. Opaska Uredničtva na Vaš članak nije značila ogradu radi Talijana kako »Piccolo« veli, nego se poziva na stanovište lista u principu: biva, ja sam nekoliko članaka povodom Tripolisa napisao bio, u kojim sam dokazivao pobjedu struja koje dirigiraju trojni savez i koje Italiju vode u Tripolis dižuć joj za nas dobru paralizatornu ulogu na Balkanu, a Rusiju na Persiju — ostavljajuć ovdje faktično u snazi mürzstegski program,

2 koji zapadni Balkan prepušta interesnoj sferi Dranga. Naši čitatelji su to mogli dobro shvatiti, ali »Piccolo« ne prati naš list. S Italijom u Tripolisu kan da balk. Slaveni gube jedan podporanj, makar i nehotičan, ali podporanj za svoje konserviranje i napredak. To glede pravca. Glede kulture naši prastari Dubrovčani su u Italiju onda barbarsku unosili sa Istoka mnogo sjeme (Siena sa prom, slik., Bologna sa hum. zakonima kopirani u Dubr., Firenza arte bancaria — Beno Kotruljiq. otac znanstv. nac. ekonomije svieta i t. d., što Vi bolje znate) pa dok za ostale Slavene vriedi, Dubrovčani su poslie u Italiji brali plod svog sjemena. S Vašim g. bratom

3 sam ove sedmice u Ven. o tom dugo razgovarao. 1 »Vojno vic dr Lujo, diplomat i književnik (Split, 15. IV 1864 — > Zagreb, 18. IV 1951). Služio kao sudski činovnik u Zagrebu, zatim kao advokatski pripravnik u Sarajevu i Trstu, a 1894—1896. vodio advokatsku kancelariju u Dubrovniku. God. 1896. postaje sekretar crnogorskog kneza Nikole, a 1899. crnogorskim ministrom pravde. Od 1901—1903. opunomoćeni poslanik Crne Gore kod Vatikana. God. 1904—1906. guverner kraljevića Aleksandra, a 1912. vraća se ponovno u Crnu Goru, te je 1913—1914 delegat Crne Gore na londonskoj konferenciji. Napisao nekoliko historijskih i pravnih 212