ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)

Strana - 109

Primio sam oba tvoja lista. I trećega! Ono je pogrešno samo glede tebe, a drugim nije poslano. Ne čudi se, navala je posla ogromna, pa ni knjigovodja ne dospieva. a na uredničtvu su sama dvojica: brat i ja. Nemaš čovjeka! Naši su preuzetni. Ja bi na pr. trebovao mlada spretna čovjeka koji je stenograf, pozna hrv. tal. i nj. Ne treba bog zna kako obširne naobrazbe, ali neku mora da ima. Kad bi bio sposoban dao bi mu odmah 80-100 for. mjesečno, kasnije i više. I ne mogu da ga nadjem, nikako! Pisao sam svukud — uzalud. Ako ga ima on traži takovo mjesto, da može umrieti s penzijom od VI. razrednog čina i s viteškim krstom na prsima! Ištem i saradnika, ali nema te nema: što je gore ide u kot(arske) pristave — neodvisni je u sudstvo, a ostaju Martini Polici!!

1 Tih neću k meni, pa makar crknuo od truda. I kad ovako mislim, dodje mi na pamet Smodlaka sa 6000 Kruna i privatnom pisarnom u Zadru, pa neće! Ti si mu dobro odgovorio, i premda me boljelo priznao sam javno. A sada na posao, Aleksejevu!

2 Tebe se čeka! Ako bi mogao doći na Rieku jedan dan imao bi ti jedan gospodin (Akačić

3 ti je pisao?) nešto govoriti, a možda i ti njemu. Za senjsku stvar očekujem svaki čas Olivieri* da me izviesti. Namirnice ću im poslati čim prije. Mogao bi i sada (

3

/

4 u jutro) ali bogami sam umoran. Vrag odnio i štampu i tko je izumio. U ostalom ti imaš potvrdu mojim pismom, da sam novce primio. List postepeno raste u nakladi. Sada pravimo 3000 komada. Kad bude 3500 ,i nešto više oglasa, onda će već bit dobro. Zašto nam dalmatinske obćine i firme ne daju oglase. Dovozati ga u Splet i t.d., kako ti predlažeš, košta mnogo, te bi to još sada pojelo dobitak. Neka za sad ide ovako. Reforme ćemo postepeno, jednu pa/jednu. Pomisli: u Sinju se proda po 30-40 komada na dan!

, Ide, ide! 1 Polić Martin, novinar i publicist (Kraljevica, 1850 — Zagreb, 18. VII 1903). Kao poznavalac stranih jezika suradnik »Narodnih novina«, »Obzora«, »Agramer Tagblatta«, osječkog »Dana«. Izdao je »Parlamentarna povijest Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, 1860—1880«, Zagreb 1899—1900; »Ban Dragutin grof Khuen-Hédervary i njegovo doba«, Zagreb 1901. Više o njemu v. »Novi Srbobran«, 1903, br. 129. 2 Aleksejev Mihail, ruski general (3. XI 1857 — 8. X 1918). U rusko_japanskom ratu koji su Japanci započeli bez objave 8. II 1904. bio je načelnik operativnog odjeljenja. s Akačić Cezar, političar (Bakar, 29. V 1868 — Zagreb, 6. IX 1935). 1895. izabran u Središnji odbor Stranke prava; u početku Hrvatsko-srpske koalicije u njenim je redovima; kasnije se pridružio Starčevićevoj stranci prava te je biran u Hrvatski sabor gdje je ona 5. VI 1917. dala deklaraciju o narodnom jedinstvu Hrvata, Slovenaca i Srba (v. Sišić, Dokumenti o postanku kraljevine SHS). Sabor ga bira za člana regnikolarne deputacije. Clan je Narodnog vijeća SHS, istaknuti član naše delegacije na Mirovnoj konferenciji u Parizu, u Privremeno narodno predstavništvo delegiran od Starčevićeve stranke prava, jedan od vođa Hrvatske zajednice. Bio je podstarješina Hrvatskog sokolskog saveza (1906). Više o njemu v. »Jutarnji list«, 1935, br. 8483, str. 4. 4 Olivieri Vladimir, javni radnik i izvoznik drva (Senj, 12. II 1865 — Senj, 16. X 1945). Pristalica Hrvatsko-srpske koalicije koja ga je kandidirala 1906. prilikom izbora za Hrvatski sabor; stalni dopisnik »Novog lista«. Poslije prvog svjetskog rata više je godina bio načelnik Senja. Od 1911. vlasnik parobroda »Vladimir« s kojim ulazi u brodarsko društvo »Oceanija«. Nakon ukinuća Trgovačko-obrtne komore u Senju biran je za potpredsjednika Komorskog ureda Zagrebačke komore u Senju; bio je njen vijećnik. Surađuje člancima u privrednoj štampi. »Jugoslavenski pomorac« (1934, 8—11) objavio je njegov članak »Povjesne crtice iz senjske brodarske prošlosti«, a »Privreda«, mjesečnik Komore za trgovinu, obrt i industriju, Zagreb, članak o uređenju Plitvica. NBS 109