ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)

Strana - 105

njemu vidi. »Jutarnji list«, 1935, br. 8271; E. Štampar, Ksaver Šandor Đalski, Predgovor izdanju »Zore«, Zagreb 1952; »Enciklopedija Jugoslavije«. ' Vinković dr Božo, javni radnik (Požega, 7. XI 1862 — Karlovac, 27. IX 1924). Pristalica Stranke prava, 1901. i 1906. biran u Hrvatski sabor, potpisnik Riječke rezolucije i član Hrvatsko-srpske koalicije. Načelnik Karlovca od 1910. do 1923. gdje je mnogo radio za sokolstvo; tu je pokrenuo i uređivao časopis »Narodni glas«. Bavio se beletristikom prevodeći s ruskog i češkog. Opširnije o njemu v. »Novosti«, 1924, br. 267. 11 Miletić dr Stjepan, književnik i kazališni reformator (Zagreb, 24. III 1868 — München, 8. IX 1908). U inozemnim kulturnim centrima proučavao kazališne institucije. Kao intendant zagrebačkog kazališta (1894—1898) uveo novi duh i zamašite reforme; za njegove uprave otvorena nova kazališna zgrada (1895). Pisao je drame. Bio je predsjednik Društva hrvatskih književnika i starješina Hrvatskog sokolskog saveza (1906). Detaljnije o njemu v. »Savremenik«, 1908; »Jutro«, Zagreb, 1908, br. 32. 9 Vjerojatnije Cihlar dr Milutin, književnik i kritičar (Senj, 25. X 1880 — Zagreb, 7. IV 1931). Pod pseudonimom Nehajev Milutin surađivao u »Obzoru« i »Jutarnjem listu« literarnim i političkim feljtonima. Urednik »Savremenika«, predsjednik Društva hrvatskih književnika. Pisac drama, novela, eseja; najvažniji je njegov rad kao kritičara. Opširnije o njemu v. »Obzor, Spomen-knjiga 1860—1935«, str. 254—260; »Hrvatska straža«, 1931, br. 79. 1U D e ž m a n dr Milivoj, književnik, publicist i liječnik (Zagreb, 30. VIII 1873 — Zagreb, 24. VI 1940). Njegovim nastojanjem podignuto 1909. na Brestovcu kraj Zagreba naše prvo lječilište za tuberkulozu pluća. Pisao kazališne kritike u »Obzoru« i »Vijencu«, objavljivao novele, drame; ideolog hrvatske Moderne, suradnik »Nove Evrope«. Prilikom fuzije Neodvisne narodne stranke i Stranke prava početkom 1903. izabran je u Izvršni odbor Hrvatske stranke prava. 1903—1940. urednik »Obzora«, direktor »Jutarnjeg lista«, »Večeri« i »Svijeta«. Nakon sloma Monarhije delegirala ga u Privremeno narodno predstavništvo Hrvatska napredna demokratska stranka. Više o njemu v. »Obzor«, 1940, br. 144. i 145. 11 R a d i ć dr Ante, političar i pisac (Trebarjevo, 11. VI 1868 — Zagreb, 10. II 1919). Kao profesor otpušten iz službe zbog opozicionarstva. Osnivač i urednik »Zbornika za narodni život i običaje Južnih Slavena«. God. 1900. pokreće seljački list »Dom«. Sa bratom Stjepanom osniva 1904. Hrvatsku pučku seljačku stranku. Zastupnik je u. Hrvatskom saboru od 1910. god. u F u g g e r dr Nikola, javni radnik (Sisak, 2. VI 1877 — Zemun, 19. XI 1942). Poznavalac i pisac upravnog prava, stručnjak za komunalna pitanja. Gradski senator Zemuna u toku 38 godina. Vidi: Nekrolog u »Graničar«, 1942, br. 40. NBS 90. Rijeka 8. I 1904. Osuđujući svađu između Trumbića i Smodlake kao štetnu za pravaštvo, a k tomu nenačelnu, Šupilo savjetuje Trumbića da ne prekida staro prijateljstvo i energično ga odvraća od povlačenja iz politike. List napreduje; na njemu radi od 10 ujutro do 4 po ponoći. Pismo Smodlakino, kojim je popratio svoj proglas, imalo je kako ti brzojavih na dnu: »Primi pozdrav od mene i od Trumbića«. Ovo je puno odlučilo! Kako pomisliti, da mi to javlja (skupa sa stvari radi koje ste se evo raskrstili

1 a da ne dobijem dojam, da ste bili složni? Sad je gotovo — on bi i onako bio to učinio drugim putem — a tu jadikovanje ne hasni. Nije liepo, da se zahvalio i ovo mu je zadalo velik udarac, kad stvar tako izgleda kako mi pišeš. Tvoj položaj takodjer pojmim. Težak je, ali nije tako kako se pričinja, jer sve stoji u tom što će Jozo daljepoduzeti. Meni se čini — sad po onom proglasu — da bi on svoju odreku htio odkupiti, nadoknaditi jednim intenzivnim radom u Spljetu, gdje želi