ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)

Strana - 457

U registraturama je evidentirano 8.074 tekuća metra arhivalija i 22.950 knjiga. U njima je pokrenuto 12 postupaka škartiranja, od kojih je 9 dovršeno i ukupno škartirano oko 300 tek. metara nepotrebnih spisa, a u Arhiv je preueeto oko 90 tekućih metara. UNUTRAŠNJA SLUŽBA U arhivskom se odjelu vrlo mnogo radilo na izlučivanju nepotrebne građe, i zatim na sistematiziranju i inventiranju građe za trajno čuvanje. Najviše je rađeno u odsjeku za historiju radničkog pokreta, koji sačinjava kompletnu dokumentaciju preuzetu prilikom osnivanja arhiva od Komisije za historiju SKJ. Ukupno je sređeno u tom odsjeku 26 fondova i 5 zbirki, dok su od starije građe sređena tri fonda i 1 zbirka, a sve zajedno u 46 kutija od 4,5 tekuća metra. Za ove fondove i zbirke su izrađeni definitivni inventari i vodiči. Naravno, to su sve manji fondovi i zbirke, pa je stoga i pristupljeno njihovom sređivanju. Za 1963. je planirano da se sredi 20 fondova i 6 zbirki, čija količina prelazi 60 tekućih metara. 'Posebno je značajno spomenuti nešto i o fotografskoj i mikrofilmovanoj'dokumentaciji. Premda su mikrofilmovana svega 3 fonda u ukupnoj dužini od 18 tekućih metara filma što je za sada vrlo skromno, ipak tu ima nešto št» aavređuje posebnu pažnju. Naime, prikupljene su ratne fotografije za Daruvarski, Bilogorski i Bjelovarski odred i za veći broj istaknutih ratnih funkcionera u ovom kraju. Ukupno je prikupljeno i sređeno 50 pojedinačnih i skupnih fotografija. Osim toga, sređene su fotografije za 175 spomenika i kosturnica i za 108 spomen-ploča, koji su podignuti poslije rata u spomen mnogih revolucionarnih događaja i obilježja značajnih mjesta. Na kraju treba istaći đa je u arhivu poklonjena značajna pažnja obrađivanju arhivske građe, osobito iz novije revolucionarne prošlosti naroda ovog kraja. Tim povodom izrađen je veći broj monografija kao što su: Daruvarski, Bilogorski i Bjelovarski odred, Vojni sud komande bjelovarskog područja, Ratna svjedočanstva o ljudima i događajima u Bilogori, Nastanak i razvitak Bjelovara i okolice i mnogi drugi. Neki od tih rukopisa su priređeni za štampu, pa je programom arhiva za 1963. predviđeno da se zajednički s Komisijom za historiju SKJ prikupe novčana sredstva i pristupi, barem za početak, i njihovu publiciranju. Ranije je već bilo značajnih pokušaja lokalne publicistike, uglavnom preko Saveza boraca, a povodom 40-<godišnjice K3PJ Kotarski je komitet SKH Bjelovar, štampao opsežnu knjigu »KP Bjelovar 1920-1945«. U arhivu su sve te publikacije prikupljene i osnovana biblioteka od ukupno 158 knjige. Premda u ovom napisu nije sve rečeno o~ djelatnosti arhiva od njegova osnutka do danas, ipak se može sa zadovoljstvom konstatirati da je pored izvjesnih objektivnih i subjektivnih poteškoća bilo i zapaženih radnih rezultata. Ako se iz stečenih iskustava povuku odgovarajuće konsekvencije, nema sumnje da će rezultati u budućem radu biti još i znatno zapaženiji. S. Velagić — 457 —