ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)

Strana - 458

IZRADA ŽELJEZNIH POLICA ZA ARHIVSKA SPREMIŠTA Izrada polica za arhivska spremišta značajan je problem za sve arhivske ustanove. U prvom redu s materijalnog gledišta radi znatnih troškova koje takva izrada zahtijeva. S druge strane i zbog pitanja najadekvatnije konstrukcije za spremišne prostore koji se predviđaju kao trajnija spremišta arhivske građe. Osjetljive probleme momentalno zadaje i činjenica što je bolja i kvalitetnija drvena građa, za izradu drvenih polica, prilično poskupila. Odatle je nastala situacija, da su se skoro izjednačile cijene kompletne izrade drvenih i željeznih polica. Kako je pak glavna težnja svake arhivske ustanove, da svoja , spremišta opremi prvenstveno željeznim policama, to je svakako od posebnog interesa za svaku ustanovu, kakve su mogućnosti izrade najracionalnijih željeznih polica i kakova je njihova tekuća cijena. S tim u vezi želimo svratiti pažnju svih arhivskih ustanova na povoljne mogućnosti izrade vrlo prikladnih željeznih polica u radioni Metalo prerađivačke škole »Đuro Đaković« u Slav. Brodu. Uz ovu obavijest reproducirana je snimka police kakvu je spomenuta radiona izrađivala već za niz arhivskih ustanova, a i dalje prima narudžbe za njihovu izradu. Kako slika pokazuje ovaj tip police je vrlo prikladan i po cijeni koštanja zadovoljavajući. Za detaljne informacije može se svaka arhivska ustanova obratiti proizvođaču, a jednako i Historijskom arhivu u Slav. Brodu, Varaždinu i Zagrebu, koji već posjeduju takve police. IZ HISTORIJSKOG ARHIVA U OSIJEKU God. 1962. navršio je Historijski arhiv u Osijeku 15 godina svojega opstanka, petu godinu kao samostalna arhivska ustanova. Kao takva dobio je konačno i drugog arhivista, postavljen je i arhivski pomoćnik, a temeljem usvojene nove sistematizacije radnih mjesta doći će se i do daljeg stručnog osoblja. Nakon ankete o evidenciji registratura provedene u^g. 1959. došlo se do pregleda registratume građe čitavog arhivskog područja te se prešlo na organizaciju mreže kotarskih arhivskih povjereništava s mjesnim arhivskim prihvatnim sabiralištima u svim sijelima kotareva te većih i značajnih općina. Osnovana su arhivska povjereništva u Vukovaru i Županji i došlo "se do načelnog sporazuma glede organizacije i financiranja arhivskih povjereništava sa svim narodnim odborima kotareva arhivskog područja. S obzirom na ukidanje dosadašnjih kotareva i njihovo uključivanje u prošireni kotar Osijek morat će se, međutim, čitava vanjska arhivska služba provesti na općinskoj osnovi. Preustrojstvo kotara dovelo je,i do toga da je od dosadašnjeg virovitičkog kotara samo jedna njegova polovica, općina Podravska Slatina, ostala u osječkom kotaru, dok je općina Virovitica dodijeljena kotaru Bjelovar. Nastaje stoga načelno pitanje da li će se .zbog mijenjanja upravnih granica svaki put morati mijenjati i usvojena mreža arhivskih ustanova. Novi djelokrug velikih kotareva i velikih općina načinje nadalje i pitanje financiranja onih Arhivakoji su, kao osječki, bili međukotarski, pa su uz matični njihov kotar ostali kotarevi bili njihovi suosnivači, budući da sadašnji novi kotarevi imaju druga i određena vrela prihoda. Prenošenje osnivačkih prava s matičnog kotara na jednu matičnu općinu time da ostale općine (područje osječkog Arhiva obuhvaća 12 — 458 — KNJIŽNICA AIN I VA HRVATSKI U ZAGREBU