ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)

Strana - 433

nji rad Arhivskog savjeta SRH, jer je sav taj dotadašnji rad (vidi: »Arhivski vjesnik« sv. I str. 580-588; sv. II str 552-554, i sv. III str. 497-499) bio u mnogom pogledu priprema za ovaj odgovorni i važan posao izrade republičkog arhivskog zakonodavstva. Provedene diskusije o skoro svim važnijim pitanjima prakse arhivske službe, redigirane »preporuke« i drugi zaključci utvrđeni načelni stavovi i njihova razrada u pojedinostima, pa zatim provjeravanje u praksi svih tih zaključaka Arhivskog savjeta iz perioda petogodišnje njegove aktivnosti (i deset održanih zasjedanja), sve je to značilo i predstavljalo jedan vrlo potreban i koristan prethodni — pripremni rad, jedno utvrđivanje načelnih i pojedinačnih smjenuca najsvrsihodnije arhivske politike, koja će konačno u zakonskom tekstu dobiti svoje logične zaključke. Moze se dakle reći da je izradom nacrta arhivLkog zakona u neku ruku završena jedna važna i svakako plodna faza djelatnosti Arhivskog savjeta. Ocjena ko„u je ovaj nacrt zakona dobio od zakonodavnih organa, kao i činjenica da je on podnesen zasjedanju Sabora SRH već u septembru 1962. godine i odmah prihvaćen, te proglašen ,u »Narodnim novinama« br. 41 od 16. X 1962., dovoljno potvrđuje navedenu konstataciju. Ujedno to potvrđuje i potpunu opravdanost postojanja i efikasnost rada Arhivskog savjeta SR Hrvatske. Naglašavajući donošenje republičkog Zakona o zašuti arhivske građe i arhivima kao izvanredno značajan rezultat i etapu u razvoju arnivske službe u SR Hrvatskoj, dužnost je nas arhivista da i.na ovom mjestu izrazimo svoje priznanje republičkom Savjetu za kulturu, za njegovo razumijevanje, napore i podršku armvskoj službi, koja je podrška uz ostaio rezuL— ana i u donošenju arhivskog zakona. To tim vise, što je ovim Zakonom ne samo zaključen jedan plodan period rada, već je ostvarena i normirana osnova za daljnji još uspješniji razvoj nase arhivske službe. Uz to povoljan odjek ovoga ZaKona i u drugim republikama SFRJ ukazuje i na njegovo šire značenje u jugoslavenskoj arnivskoj službi. Drugo zasjedanje Arhivskog savjeta održano je 12. XII 1962. (od početka njegova djelovanja to je po redu XI zasjedanje), a bilo je organizirano kao proširena sjednica tj. uz prisustvo i svih direktora regionalnih arhiva. Na dnevnom redu su bili prvi provedbeni propisi uz novi arhivski zakon, i to: 1) Uputstvo o vođenju evidencije u arhivima (u sm±slu st. 3 čl. 33 Zakona); 2) Uputstvo o preuzimanju arhivske grade od građansko-pravnih- osoba i građana (u smisiu či. 25 Zakona); 3) Odluka o određivanju područja na kojima arhivi vrse arhivsku sluzOu (u smislu čl. 9 i 30 Zakona). Nakon temeljite diskusije o podnesenim nacrtima tih propisa redigirani su i prihvaćeni tekstovi, koje su uskoro odobrili nadležni organi, pa su odnosni provedbeni propisi već i objavljeni u »Narodnim novinama«, redom kako slijedi: 1) u br. 4 od 21. II 1963; 2) u br. 2 od 17. I 1963. i 3) u br. 28 od 27. VI 1963. Razumljiva su ova nastojanja Arhivskog savjeta da se što prije izrade i donesu svi predviđeni provedbeni propisi Zakona, kao bi se što prije upotpunila cjelokupna zbirka i sistem novog arhivskog zakonodavstva. Nesurnijivo je prijeka potreba da se ovaj rad uskoro dovrši, pa zatim, pređe na obradu drugih problema i mjera za daljnje unapređenje arhivske službe. Isto je tako nesurnijivo da se te daljnje mjere moraju kretati prvenstveno u pravcu što potpunije i adekvatnije primjene novog arhivskog zakonodavstva na čitavom republičkom području. B. Stulli