ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)

Strana - 384

postiže ako se komora istovremeno zagrijava, jer se u tom slučaju postu­pak ubrzava i traje umjesto 24 svega 3-4 sata. Kada se dezinfekcija vrši u spremištu ili nekoj većoj prostoriji (ili kod dezinfekcije samih tih prostorija) upotrebljavaju se specijalni'aparati za isparavanje formalina. Aparat se nalazi smješten u cilindru u čijem se gornjem dijelu nalazi rezervoar sa formalinom, koji ima dva otvora — jedan za ulijevanje for­malina u rezervoar, a drugi za izlaženje formalinskih para. U donjem di­jelu cilindra nalazi se alkoholna lampa i rezervoar za alkohol. U rezer­ovar se stavlja tolika količina alkohola koja je potrebna za isparavanje formalina u rezervoaru, a količina formalina sa svoje strane ovisi o veli­čini prostorije koju je potrebno dezinficirati. Na donjem dijelu cilindra nalaze se osim toga otvori za dovođenje zraka koji je potreban da bi se omogućilo izgaranje alkohola. Ovakvi aparati mogu biti različitih di­menzija, ali najveći od njih su takvi da se pomoću njih može dezinficirati prostorija zapremine najviše 100 kvadratnih metara. Ako je prostorija veća, stavlja se više takvih aparata. Iako je upotreba tih aparata dosta jednostavna, ipak dezinfekciju prostorija formalinom izvode obično struč­na lica, a ne osoblje arhiva ili biblioteke. Na svaki kubni metar volumena komore ili prostorije treba ispariti 150 ml 35-40%-tnog formalina ili 300 ml 17-20°/o-tnog. Ako se dezinfek­cija vrši u komorama, temperatura u komori treba do bude 45-50°C u toku od 4 sata nakon isparavanja formalina. Pri spomenu toj količini formalina i temperaturi u roku od 3-4 sata ugibaju sve spore plijesni do kojih je formalin mogao doprijeti. Formalin se nakon završenog postupka uklanja iz komore pomoću ventilatora, a iz prostorije otvaranjem prozora. Nakon dezinfekcije čisti se arhivska građa ili knjige od nečistoća, uginulih plijesni i insekata, list po list pomoću tampona od gaze ili vate namočenog u 2°/o-tni formalin. Ako se izvodi dezinfekcija pomoću formalina, mora se imati u vidu ovo: • , ' i 1. formalin ima površinsko (djelovanje, pa se prema tome arhivska građa ili knjige prilikom dezinfekcije moraju razložiti tako da površina na koju djeluje formalin bude što veća (knjige se trebaju rastovriti i fik­sirati u obliku lepeze, a arhivska građa — dokumenti — po mogućnosti objesiti ili razmjestiti tako da što veća površina lista bude pristupačna djelovanju formalina, 2. dezinfekcija formalinom ne smije se vršiti na knjigama ili doku­mentima koji u svom sastavu imaju kožu ili pergamenu, jer ih formalin kvari i oštećuje, 3. ako se miris formalina želi brzo ukloniti, može se upotrebiti ili amo­nijak ili salmijak, ali to nije preporučljivo, jer se pri tom postupku mogu oštetiti dokumenti ili knjige. Ako je potrebno., formalinom se može dezinficirati i sama prostorija (spremište). Ako' se primijeti da su zidovi prostorije zaraženi plijesnima, potrebno Je one dijelove zidova koji imaju tragove plijesni premazati pomoću kista sa 10%-tnim formalinom ili 4°/o-tnom otopinom natrijeva fluorida, a nakon toga promaljati. / — 384 —

Next

/
Thumbnails
Contents