ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)
Strana - 383
na insekte. Ako se s njima radi kod sniženog pritiska, dosta uspješno' uništava i insekte. Nedostatak forrmalina je što oštećuje kožu i pergamenu. pa se u tim slučajevima ne smije upotrebljavati (npr. formalinom se aie smiju dezinficirati knjige koje imaju kožni uvez ili dokumenti pisani na pergamemi). Isto tako se ne smije kao dezinfekans' stavljati u škrofono ljepilo ako će se tim ljepilom lijepiti pergamena. Formalin je 40%-tna otopina formaldehida — OH2O — u vodi. Formaldehid Je bezbojni zagušljivi plin. Pošto je postupak sa formaldehidom u plinovitom stanju vrlo nezgodan, to se on obično u prodaji nalazi u obliku 40°/a-tne vodene otopine. Ako se koncentrirana otopina formalina (40%-tna) . drži na hladnom mjestu, u posudi se zbog polimerizacije stvara bijela prhka masa. Zbog toga se formalin mora 'držati u tamnim bocama kod ravnomjerne sobne temperature. Formalin djeluje razdražujuiće na sliuzokožu i suši kožu, pa se zato pri radu sa formalinom moraju poduzeti odgovarajuće zaštitne mjere. Ako se dezinfekcija ne vrši u zatvorenoj izoliranoj komori., mora se raditi u digestoru, a ruke moraju biti zaštićene gumenim rukavicama. Baktercidna svojstva formalina ovise u priličnoj mjeri o relativnoj vlažnosti. Najjače baktericidno djelovanje formalin ima kod Đo-lOO^/o relativne vlažnosti. Ako vlažnost prostorije prede preko tačke rošenja (100 ,0 /o relativne vlažnosti), naglo se smanjuje efikasnost formalina. Isto tako efikasnost formalina raste s povišavanjem temperature. Temperatura komore (ili prostorije) u kojoj se vrši dezinfekcija formalinom ne bi trebalo; da bude niža od 10-15°C, a najbolji se rezultati postižu kod 50-60°C. Mediutim i temperatura od 30°C potpuno, zadovoljava. Dezinfekcija s formalinom može se vršiti na tri načina: 1. arhivska građa ili knjige razmještene na odgovarajući način, dezinficiranju se u zatvorenoj prostoriji ili komori sa formalinskim parama, . 2. pojedinačni dokumenti ili listovi knjige čiste se i premazuju tamponom uronjenim u 2°/o-tni formalin, 3. pojedinačni dokumenti prije restauriranja uranjaju se u kupelj sa 2-3°/o-tnom otopinom formalina. Sam postupak dezinfekcije može se vršiti u dezimfekcionim komorama raznih oblika i veličina, a može se vršiti u specijalnim prostorijama, sobama ili spremištima. Ako se dezinfekcija vrši u komorama, onda se obično isparava 17-20°/otni formalin iz staklene tikvice ili metalnog rezervoara, tako da se formalinske pare kroz cijev uvode u komoru. Arhivska građa ili knjige treba da u. atmosferi formalina ostanu najmanje 24 sata. Umjesto zagrijavanja formalina, može se iskoristiti i kemijska reakcija formalina i kalijeva permanganata. U tu svrhu se na dno komore smjesti posuda s kalije vim permanganatom i doda mu se jednaka količina formalina. Komora se mora odmah zatvoriti, jer počinje burna reakcija. Budući da dolazi do rasprskavanja smjese, mora se posudica smjestiti tako da nastale sitne kapljice ne padaju na arhivsku građu koja se nalazi u komori. Isparavanje formalina može se vršiti i na sobnoj temperaturi, ali je ono pod tim uvjetima znatno sporije. U takvom slučaju se na 'dno komore stavlja posudica sa koncentriranim formalinom. Naročito se dobar efekt
