ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)

Strana - 380

U svemu tome leže glavni nedostaci dezinfekcije vrućim zrakom ili vrućom vodenom parom, Zbog neravnomjerne temperature na površini i u unutrašnjosti objekta dolazi do njegove deformacije (u našem slučaju naročito kniiga), zbog previsoke temperature oštećuie se papir i tinta, a osobito koža i pergamena. Sve te nuspoiave izbieenute su pri upotrebi visokofrekventnih struja. Zbog ravnomjernog grüania dolazi i do ravnomjernog sušemia obiekta, a isto tako se i mikroorganizmi i insekti uništavaju kod prividno niže temperature. (Temperatura kod koie oni ugibaju Je ustvari ista, ali je temperatura na površini obiekta niža). Bio je proveden cijeli niz pokusa da bi se ustanovilo koii su optimalni uvjeti dezinfekcije, kao i to kako visokofrekventne struje utječu na papir, kožu. pergamenu, tintu, razne boje i dr. Ti pokusi dali su ove rezultate: 1. Optimalna temperatura dezinfekcije je 90°C, a traianie 10 minutaPod ovim uvjetima uništavaju se svi.mikroorganizmi u svim stadijima razvoja. 2. Vlažnost papira u granicama od 5,4 do 8,4% ne utječe na efekt dezinfekcije, ali što ie vlažnost veća, temperatura materijala brže raste. 3. Efekt dezinfekcije ne ovisi o vrsti papira koji je napadnut i oštećen od plijesni. 4. Pod spomenutim uvjetima rada u papiru se snižava vlažnost za 33 — 67%. 5. Griianijem na 90°C u toku od 10 minuta ne opažaiu se nikakve promjene na papiru, koži, pergameni. tinti, bojama i dr. Prema tome se visokofrekventnim strujama mogu dezinficirati i jako vrijedni, a i jako oštećeni dokumenti i knjige. 6. Uređaj za dezinfekciju arhivske građe pomoću visokofrekventnih struia konstruiran u Laboratoriju, za konzerviranje i restauriranje AN SSSR može dezinficirati 45 — 50 knjiga srednjeg formata na sat. Iz izloženog'vidimo da su visokofrekventne struje novo, neobično efikasno dezinfekciono sredstvo koje će sigurno u budućnosti naći veliku primjenu. Međutim taj,postupak do sada još nije bio dovoljno razrađen, a i sami uređaji za tu .vrstu dezinfekcije su dosta skupi, d. Ultravioletne- svjetlo. Ultravioletno svjetlo djeluje vrlo negativno na većinu mikroorganizama. Ono ih ili potpuno ubija ili djeluje tako da se mikroorganizmi postepeno degeneriraju. Međutim poznato je da ultravioletno svjetlo može negativno 'djelovati i na arhivsku građu, ako mu je izložena dulje vremena. Zbog toga se ultravioletno svjetlo ne preporučuje za dezinfekciju arhivske građe. U nekim arhivima i bibliotekama upotrebljavaju se tzv baktericidne (ultravioletne) lampe, koje u izvjesnoj mjeri dezinfeciraju zrak u samom spremištu.. 4. Kemijske metode Unatoč mnogim dobrim stranama do sada spomenutih metoda za dezinfekciju i dezinsekciju, ako se želi postići dovolina efikasnost, najčešće se upotrebljavaju i za dezinfekciju i za dezinsekciju razna kemijska sredstva. Među kemijskim metodama uništavanja mikroorganizama i insekata treba razlikovati dvije vrste postupaka. U prvom slučaju upotrebljavaju se sredstva koja uništavaju biološke štetnike, (bakterije, plijesni, insekte, glođavce), a u drugom slučaju to su sredstva koja — 330 —