ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)
Strana - 379
b. Dezinfekcija povišenim ili sniženim pritiskom. Uništavanje insekata i plijesni može se postići i pomoću povišenog ili sniženog pritiska, premda su insekti i plijesni, a oogotova iaia insekata i soore plijesni vnlo otnorni orema promieni pritiska. Međutim se ta metoda vrlo urani ešno vrnotrebliava u kombinaciii s kemijskim dezinfekcionim sredstvima. AV> <J*» U komora sa sniženim pritiskom uvode neka kemijska (sredstva, ncr-it'iže mnogo bolji efekt nego ako se ta ista kemtiska sredstva upotriiebe' nod normalnim pritiskom. Detaliniie o tom postupku bit će govora kasnile u poglavlju o komorama za dezinfekciju. c. Visoko frekventne struje. Mediu fizikalnim metodama de^nfekcniie osobitu pažniu privlači mogućnost dezinfekcije arhivske građe i knbVa DO-' moću visokofrekventnih struia. Ovai postupak, koii ie već i priie bio noznat. U posliednlie vriieme vrlo ie detaUmn razrađen u Laboratoriju za konzerviranie i restauriranje dokumenata AN SSSR. Visokotfrekventne stru i e za razliku od obične strune koiu upotrebljavamo za rasvietu. a koja ima 50 perioda u sekundi, imaju 316 6 do 310 10 perioda u sekundi. Ispitivani a su pokazala đa se pomoću visokofrekventinih struia mogu . mikroorganizmi uništiti kod niže temperature nego griiamiem u termostatu ili na vođenoi kupelii. Smatralo se da uzrok tome leži u specifičnom dielovaniu visokofrekventnih struja na mikroorganizme, a utjecaj povišene temperature razmatrao se kao sekundarna poiava. Sada, kada ie djelovanje visokofrekventnih struia na mikroorganizme detaliniie proučeno, pokazalo se da te struie nemaiu neko specifično djelovanje na mikroorganizme, nego đa se njihova specifičnost sastoii u tome što se pomoću niih materijal grine ne od površine prema centru, zbog dodira ugriianih molekolu sa hladnim kao kod običnog griiania. nego od centra prema površini, i to zbog gibani a i izmiene položaja molekula u samom obiektu. Zbog toga što- se ovo gibanje molekula izazvano specifičnim djelovanjem visokofrekventnih struja ne dešava samo na površini tijela nego u cijeloj njegovoj unutrašnjosti, to se tiielo griie u cijeloj svojoj masi istovremeno i ravnomjerno, a povišem'e temperature obiekta postiže se u nekoliko sekunda. Osim toga primijećeno ie da se vlažni materijal brže grije nego suhi. To se može objasniti time što voda dobro provodi toplinu za razliku od zraka, koji je vrlo Slab vodič topline. Utieeaiem visokofrekventnih struja, kao što smo već rekli, materijal se grüe u cijeloi svojoj masi ravnomjerno ,tj. grije se papir i plijesni i insekti koii se nalaze u kniizi ili svežnju dokumenata. Kod običnog grijanja, kada toplina prodire od površine prema centru .potrebno ie puno više vremena da toplima s površine dopre do tijela imsekta ili pliiesmi koii se nalaze u knjizi ili svežnju dokumenata. Osim toga temperatura na površini tijela je obično uvüak viša nego u njegovoj unutrašhiosti. Ako se grijanje izvodi pomoću suhog vrućeg zraka (koji je loš vođić topline), toplina na površini treba da bude veća nego ako se grijanje vrši pomoću ugrijame vodene pare (jer je voda dobar vodič topline). 1 ! ! To i jeste razlog zašto je potrebna dosta viša temperatura i dulje vrijeme ako se dezinfekcija vrši sa ugrijanim zrakom nego kod dezinfekcije s vrućom vodenom parom. — 379 —
