ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)

Strana - 378

ali dobrim i sistematskim postupkom svode ih na mnogo manju mjeru. Tako npr. sušenjem i mehaničkim čišćenjem pljesnivog materijala zaustavlja se bar privremeno rast mikroorganizama; čišćenjem materijala kon'i je zaražen insektima, možemo ih svesti na minimalnu količinu; pravilnim održavanjem i pregledavani em spremišta može se praktički potpuno spriječiti pojava i širenje glodavaca. Pravilnim i redovitim provietravanjem spremišta smanjuje se njegova vlažnost, a time se usporava ili zaustavlja razvoj pliiesni i bakterija. 2. Biološke metode. U posljednje vrijeme vrše se pokušaji bioloških postupaka u borbi sa insektima, a osobito s termitima. Pokušavaju se, naime, neći neki mikroorganizmi koji izazivaju bolest i ugibanje termita. Te metode su međutim zbog teškoće i kompliciranosti postupka za sada samo od naučnog interesa. . 3. Fizikalne metode. Postoji cijeli niz fizikalnih metoda iza dezinfekciju i đezinsefcciiu kao što su npr. hlađenje i grijanje, dezinfekcija pod povišenim ili sniženim pritiskom, dezinfekcija pomoću visokofrekventnih struja .ultravioletnog svjetla i dr. a. Hlađenje i grijanje. Tijelo mikroorganizma i insekata ima osobinu da postepeno prima temperaturu okoline. Ova činjenica ie osobito važna pri prouičavnaiu procesa razvoja mikroorganizama i insekata u spremištima. Pokazalo se da je optimalna temperatura za razvoj većine mikroorganizama i insekata oko 25° do 30° C. Kod temperature koja je viša ili niža od optimalne postepeno se usporava njihov razvoj, a kod daljnjeg snižavanja odnosno povišavanja temperature oni i ugibaju. To osobito dolazi do izražaja kod povišavanja temperature. Kod temperature od 60° C pri ekspoziciji od 5 do 6 sati uništavaju se insekti u svim stadiiima njihovog razvoja. Kod 70° C insekti ugibaiu već u toku od 30 minuta. Za uništenie bakterija i plijesni ,ođnoisno njihovih spora, potrebna ie mnogo viša temperatura, koja se za pojedine vrste kreće od 80° do 170°C. Grijanje arhivske građe ili knjiga može se postići na više načina kao npr. među ugrijanim pločama, pomoću vruće vodene pare ili vrućeg zraka. Među ugrijanim pločama mogu se grijati samo pojedinačni listovi dokumenata, a pomoću vruće vodene pare ili zraka mogu se grijati i knjige. Iako se grijanjem do određene potrebne temperature na jedan od spomenutih načina mogu postići vrlo dobri rezultati, ipak se ta metoda rjeđe upotrebljava za dezinfekciju arhivske građe i knjiga, pogotovo ako ih je potrebno grijati preko 100°C. Naime, kod jače povišene temperature, a osobito u prisutnosti vodene pare ,ako su joj izloženi dulje vremena, oštećuju se u izvjesnoj mjeri papir i tinta, u mnogo većoj mjeri stradaju pergamena i koža i deformiraju se uvezi na knjigama. Snižavanjem temperature od —9°C do —10°C insekti i mikroorganizmi postepeno obamiru, jer se hlađenjem usporava cirkulacija sokova u njihovom tiielu, ali još uvijek ostaju živi. Daljim snižavanjem temperature do oko —20°C ugiba većina insekata i vegetativnih dijelova tijela plijesni zbog kristalizacije sokova u njihovu tijelu. Međutim za uništenje jaja insekata, a pogotovo spora plijesni, potrebno je daleko veće snižavanje temperature .Pošto su uređaji za takvo snižavanje temperature jako skupi, a rezultati, kako se vidi, nezadovoljavajući, to se praktički dezinfekcija i dezinsekcija arhivske građe i knjiga hlađenjem ne vrši. — 378 —