ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)

Strana - 375

sastoje od četke za isprašivanje koju pokreće elektromotor, ventilatora i komore za sakupljanje prašine. Ispraši van je se vrši pomoću takve rotirajuće četke, a prašina se pomoću ventilatora odvodi u komoru za sakupljanje prašine. (Takva komora je nažalost, zbog visoke cijene koštanja teško pristupačna većini naših arhiva.) Za isprašivanje dokumenata i knjiga mcgu se vrlo uspješno upotrijebiti usisači za prašinu, koji moraju imati specijalne nastavke za čišćenje knjiga i dokumenata. Ako nema ni jednog od tih uređaja, arhivska građa se može isprašivati i pomoću mekane krpe, četke ili snopića peruški. Krpa se eventualno' može lagano navlažiti vodom ili 2°/o-tnom otopinom formalina. Pojedinačni listovi dokumenata ili knjiga čitse se samo onda kada je potrebno ukloniti nečistoće sa svakog pojedinog lista. Takvo čišćenje izvodi se pomoću pljosnatog kista, tampona od gaze ili vate, namočenog u 2%-tni formalin. Ako je papir ili tekst takav da se može oštetiti djelovanjem vode, upotrebljava se suhi tampon. Ni ovakvo čišćenje se ne izvodi u samom spremištu, nego u posebnoj prostoriji, da prašine i spore plijesni ne bi prešle na čistu i neinficiranu građu. . I pojedinačni listovi dokumenata ili knjiga mogu se uspješno čistiti u komori za isprašivanje, ali, ako je nema, mogu se čistiti na stolu, s tiime da se ispod dokumenta stavi gaza ili bugačica navlažena 2°/o-tnim formalin om. Ovlažena bugačica skuplja na sebe prašinu i ostale nečistoće a formalin služi kao dezinfektans. Nakon čišćenja dokumenti se moraju dobro osušiti pri sobnoj temperaturi na laganom propuhu ili pomoću ventilatora. Takvo čišćenje dokumenata zove se suho ili mehaničko čišćenje. Mehaničko čišćenje dokumenata, iako iziskuje punu pažnju i savjesnost, ne moraju vršiti stručna lica. Dovoljno

1 je da osoba koja oprašuje i čisti bilo knjige ili svešnjeve dokumenata, bilo pojedine listove neoštećenih, manje ili više oštećenih dokumenata, bude dovoljno pažljiva da ih pri tome ne ošteti (zadere, zgužva, pomiješa pojedine listove koji su bili složeni određenim redom, i si.). Čišćenje raznih mrlja na dokumentima (mrlje od plijesni, vođe ,muha, glodavaca, masne mrlje i dr.) koje se izvodi pomoću odgovarajućih kemikalija zove se mokro čišćenje. Mokro čišćenje arhivske građe zahtijeva izvjesnu stručnu spremu osobe koja vrši taj postupak. Potrebno je naime poznavati sastav i izdržljivost papira, pergamene, tinte i dr. da bi se prema tome moglo izabrati sredstvo koje će uspješno ukloniti mrlje, a da se pri tome ne ošteti podloga dokumenta (papir, pergamena) ili sam tekst. O postupcima mokrog čišćenja bit će govora drugom prilikom. B. DEZINFEKCIJA I DEZINSEKCIJA ARHIVSKE GRAĐE O dezinfekciji

1 i dezinsekciji

2 arhivske građe, potrebi i načinu postupka, postoje vrlo različita i često naizgled oprečna mišljenja. 1 ) postupak oko uništavanja bakterija i plijesni 2.) postupak oko uništavanja insekata