ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)

Strana - 369

dokumentarnim materijalom, koji će istraživačima moći da pruži brzu i potpunu informaciju koja se grada arhivska nalazi u pojedinim arhivskim ustanovama, te kuda se sve moraju obratiti da bi za svoju temu iscrpili svu sačuvanu i raspoloživu arhivsku građu. Iz ovako prikupljenih evidencija i pomagala spomenuti centri će dalje moći da pristupe izradi raznih kataloga i pomoćnih kartotečnih evidencija, koje će još više olakšati upotrebu tih evidencija i pomagala i još brže snalaženje istraživača. Sistem ovih kataloga i pomoćnih kartotečnih evidencija još će se više razgranati i produbiti po završetku druge najvažnije faze u formiranju dokumèhtaciono-mformativnih centara. Ta druga faza obunvatit će posao prikupljanja pregleda i popisa arhivske i registraturne građe koja se nalazi na terenu izvan arnivskih ustanova. Kako sticajem okomosti takve građe ima razmjerno mnogo, i kako je ona u dosta slučajeva od velike vrijednosti za istraživače, to je razumljivo koliko je i ova druga faza posla u formiranju dokumentaciono-informativnih centara važna, pocreona i korisna i u koliko će značajnom stepenu ona upotpuniti znamenje i vrijednost samih centara. i i i Suvišno je naglašavati od kolike je hitne potrebe i značenja ovaj posao na formiranju dokumentaciono-informativnih centara za nasu nauku. JNije stoga slučajno da je pitanje tih centara našlo svoje mjesto, izričito i naglašeno, i u novom arhivskom zakonu, i u njegovim provedbenim propisima, te da je isto tako sa strane naučnih krugova svesrdno pozdravljena ova aiccija, pa predložena, odobrena i proglašena jednim od prioritetnih zadataka u gore sopmenutom perspektivnom programu za petogodište 1962-1967. god. Sigurno je da će sve nase arhivske ustanove u potpunosti shvatiti sve iznesene momente, te će zajedničkim naporima cjelokupne arhivske službe u SR Hrvatskoj ovaj krupan zadatak biti na vrijeme i kvalitetno realiziran, kao prijeka naučna i opcearuštvena potreba. j Uz sve ono što je dosada rečeno o pripremi historijskih izvora za štampu i o formiranju dokumentaciono-informativnih centara, analiza perspektivnog programa naučno-istraživačkih radova za petogodišnji period 196Ü-19Ö7. kako u saveznim okvirima, tako i na republičkom planu pokazuje nam i ističe jos jedno krupno pitanje vezano uz djelatnost arhivske službe. Po sebi je naime razumljivo, da izvršenje svih zadataka na obradi pojedine historijske tematike sadržane u programu, nužno'zavisi i neraskidivo je vezano, uz ostalo, i "uz tekući rad arhivskih ustanova. Sređenost naime određenih londova i zbirki u našim arhivskim ustanovama neopnodan je predusiov, da se odnosna arhivska građa može koristiti, pa da se spomenute teme iz programa mogu obraditi uz maksimalno korištenje sačuvane arhivske građe. Drugim riječima jprogram sređivanja arhivskih fondova i zbirki u našim arhivskim ustanovama kroz period 1962-1967. godine treba tako razraditi, i prioritetnu listu sređivanja pojedinih fondova i zbirki tako sastaviti, da se u prvom redu pokloni najveća pažnja sređivanju onih fondova koje će istraživači nužno najviše tražiti za svoju obradu tema predviđenih u perspektivnom programu istraživačkih radova. Ovo usklađivanje programa sređivanja arhivske građe u arhivskim ustanovama s perspektivnim programom naučno-istraživačkih radova predstavlja jedno od centralnih i najvažnijih pitanja cjelokupne naše arhivske službe u tekućem i perspektivnom periodu njene aktivnosti. To mora da bude predmet posebne brige radnih kolektiva, uprava, organa društvenog upravljanja i osnivača arhivskih ustanova. Postojanje raskoraka umjesto usklađenja nesumnjivo