ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)

Strana - 329

tost, koja bi mogla dovesti do raznih nedjela.

.. Vojničku pomoćnicu za kotar Udbinu zatražio sam u Gospiću, jer postoji temeljitija sumnja da bi se mogli.

.. 3. svibnja 1920. na Udbini dogoditi nemiri i pljačka,

.,. jer su sve stanice (žandarmerijske, P. F.) u onim mjestima, gdje je komunistički pokret zadobio većega maha, morale biti pojačane.

..« (17) Uporedo sa gore citiranim izvornim dokumentom o nastalim prilikama u Brinju, kojega veliki župan šalje predsjedničkom uredu zemaljske vlade u Zagrebu, istovremeno kotarska oblast u Brinju obavještava detaljnijim izvještajem županiju u Gospiću o prilikama u Brinju. U ovom izvještaju se doslovce navodi: »Dana 23. travnja izdan je nalog općinskim poglavarstvima da od 30. travnja do dalje naredbe sve gostione imaju biti zatvorene, te da u sporazumu sa kraljevskim oružničkim postajama pripaze na sve osobe koje su im sumnjive, što rade i kamo se kreću. Strane osobe imaju se ovoj oblasti predati. Ujedno je zamoljeno od pukovske okružne komande u Otočcu naboja i 25 vojničkih pušaka.

.., no za slučaj potrebe da je vojska pripremna doći u kotar Brinje ..., za 29. travanj pozvani su najugledniji žitelji da referiraju i iznijeli su, da su neki žitelji sumnjivi, jer se sastaju i dogovaraju, a neki su i u Zagreb išli, zatim je izneseno, da su.

.. Ivan Fumić i Ivan Lasić iz Letinca.

.. pred crkvom narodu govorili «' boljševizmuli komunizmu i da j e Fumić govorio, ida će se na 1 maj sa svih strana pucati

... U kući Pavla Jelića iz Crnca kojeg sam u zatvoru držao do 5. svibnja pronađeno je 8 knjiga komunističkih i socijalističkih, a kod drugih nepovlasnog oružja ..., Isto tako ustanovljeno je da su agitatori komunizma većinom amerikanci kao i mlađi obrtnici u ovom kotaru.« (18) Iz već gore citiranog niza izvornih dokumenata vidi se da u širokim slojevima pučanstva Like postoji stalno latentno stanje nezadovoljstva, koje se ne može objašnjavati samo i isključivo teškim privrednim stanjem i potpunim siromaštvom na tom području nastalim zbog ratnih nedaća. Potrebno je stoga upozoriti i na druge činjenice, koje su ovo nezadovoljstvo uveliko povećavale iz dana u dan raznim administrativnim mjerama nove državne vlasti, koja je želiila što prije učvrstiti svoj buržoaski poredak. Tu, prije svega, treba istaknuti žigosanje novca, zatim služenje u novoj vojsci svih onih koji su već proveli tolike godine u ratu, hapšenje rođaka onih koji se vojnim pozivima nisu odazivali, neisplaćivanje redovitih prinadležnosti državnim službenicima i vojnicama, što je samo po sebi u narodnim masama bilo objašnjavano kao nesolidnost nove državne uprave. Kraj ovih stalnih pojava dolazi i do žigosanja konja prema srbijanskim propisima o ustrojstvu vojske. Ove mjere, koje su u prečanskim krajevima bile nepoznate, još više su unijele strah u narod, tim više što je uz žigosanje konja vršen i popis stoke. Uz sve ove pojave razne političke prevare i demagoška nastupanja pojedinih političara, koji su iskorištavali sve moguće prilike za osiguravanje svojih političkih pozicija, stvaraju još veću zabunu među ličkim narodnim masama, koje sve više već u tim danima neposredno nakon nacionalnog »ujedinjenja« osjećaju da sva ta politička naklapanja imaju jedinstven cilj: ponovno socijalno, ekonomsko i nacionalno izrabljivanje, koje se sve više očitovalo i kretalo u pravcu konsolidirani a (17) Drž. Arhiv, Zgb, dok. 6-14/1376-1920. (18) Predsjedništvo kotarske oblasti u Brinju velikom županu u Gospiću. Prž. Arhiv, Zgb. dok. 6-14/1376-1920. •329 —