ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)

Strana - 330

buržoaskog državnog poretka, zavođenju krutog centralističkog sistema sa izrazitim aspiracijama velikosrpske hegemonističke politike. U takvim prilikama u narodnim masama sve snažnije dolazi do izražaja dosljedna borba za pravu demokraciju, za poboljšanje i ekonomskog i socijalnog i nacionalnog položaja narodnih masa koju sprovodi radnička klasa na čelu s Partijom, naročito poslije Vukovansfcog kongresa 1920. g. Sasvim je razumljivo da i na području Like nije ostala bez posljedica jedna od najpoznatijih akcija čitavog jugoslavenskog proletarijata, generalni štrajk od 21. jula 1919. godine. Tu je naročito došla do izražaja masovna akcija i protest zbog progona, terora koji je sprovodila buržoazija nad radnim ljudima cijele zemlje, a naročito protiv komunista. Isto tako, kao što će se vidjeti naknadno iz izvornih dokumenata, narodne mase Like nisu u tim danima ostale sfcrštenih ruku ni onda kada je trebalo protestima odgovoriti zbog imperijalističkih presizanja Italije na naš nacionalni teritorij. Isto tako ni događaji vezani uz općinske i parlamentarne izbore nisu ostali bez značajnih akcija na području Like, gdje su komunistički kandidati izvojevali značajne pobjede, a te činjenice u svakom slučaju i na ovom području ukazuju na stvarnu snagu Partije, na njen ugled u narodnim masama Like, kao i podršku naroda koju je davao svojim predstavnicima na izborima, u općinskim vijećima itd. Međutim, prepustimo da nam o tome govore najplastičnije sami izvorni dokumenti: »Savezno ovdašnjem izvještaju od 17. ožujka 1920... ne opaža se nikakav boljševički antidržavni pokret. Jedino su izvjestili povjereništvo kraljevskog redarstva u Senju 8. ožujka 1920. .., da su se u Senju organizirali radnici kao podružnica radničkog saveza u Zagrebu

... i da U toj organizaciji ima 100 radnika i da će se njihov popis predložiti naknadno.

. . Predsjedništvo kotarske oblasti u Otočcu javlja, da se je u Sincu razvio komunistički pokret, no ovo nije kod toga podnijelo nikakova popisa komunista«. (19) »... izvješćuje se, da u Gospiću nema ni Rusa, a niti toliko radnika, da bi se moglo govoriti o napretku komunizma u Gospiću, što dokazuje činjenica, da su unatoč žestoke političke borbe između demokratske stranke j hrvatske zajednice bila prigodom izbora u općinsko zastupstvo za upravnu općinu Gospić izabrana 2 komunista i to građevinski poduzetnik Šu'ster i soboslikar Osterman, koji su vođe gospićkih komunista. Komuniste u Gospiću nisu opasni (!) kao što ruski boljševici niti je sam komunizam po Gospić opa'san, ali se ipak prate svi dogođaji, koji su sa komunističkom pojavom u vezi

. . .«. (20) »...na tamostrani nalog od 22. marta 1920. broj 5013 Pr. u stvari napredovanja komunističkih organizacija u ovdašnjem području, čast mi je savezno sa mojim izvješćem od 17. travnja 1920. broj 2674, v. ž. .. izvjestiti, da osim u Senju d Gospiću postoji glasom izvješća predstojništva kotarske oblasti u Otočcu ... komunistička organizacija još i u općini Sinac, koja potonja organizacija broji oko 1.500 članova. Za sada se nigdje u županiji ličko-krbavskoj ne opaža daljnje širenje komunističkog pokreta«. (21) (19) Veliki župan Gospić predsjedničkom uredu zemaljske vlade Zgb, Drž. Arhivi Zgb, dok. 6-14/1351-1920. broj 5767 Pr. (20) Predsjedništvo kotarske oblasti u Gospiću velikom županu Gospić, Drž. Arhiv Zgb, dok. 6-14/1351-1920. broj 1253 Pr. (21) Na istom dokumentu kao pod (20) veliki župan Gospić javlja predjedništvu zem. vlade u Zagrebu. Drž. Arhiv, Zgb, n. dok. — 330 —