ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)

Strana - 31

Bit će Vam svakako milo čuti, da će se 22. o. m. članovi akademije po prvi put sastati; medjutim se predbježni poslovi već priređuju. 21. Zagreb ... 1867. Šalje Bogišiću svoju knjigu i moli kritiku o njoj, izvješćuje o neprilikama u j'ilozofičko-juridičkom odjelu Akademije. Ja šaljem onaj isti čas, kad Vama ovo pismo, nekoliko komada moje historije

15 na uredničtvo Zukunfta, medju kojima jedan je namienjen Vašemu imenu; izvolite ga primiti u znak iskrena poštovanja i prijateljstva, ša se nadam, da će uredništvo umah čim paket dospije, poslati Vaš eksemplar, kako sam mu javio, u dvostruku biblioteku; ali za taj slučaj, da toga nebi bilo, molit ću Vas da u njega knjigu uzištete. Ja sam ovdje rekao, da se Vama za sada preda i onaj eksemplar, koji je Miklošiću određen; molit ću Vas dakle, da i taj pridržite kod sebe, dok se Miklošić vrati iz Ischla, gdje po svoj prilici po starom običaju boravi. Izvolite mu kad se vrati izručiti moj naklon i pozdrav. Kada knjigu pregledate, ištem od Vas kao od prijatelja, da mi iskažete njezine pogrješke; negovorim o vrlinah već o pogrješkah, jer smo mi za danas u svemu početnici te nam treba za napredak većma stroge kritike nego li razmazij ive pohvale. Nadah se, da ću ovieh praznika u Dalmaciju

16

; kako znate, uplašila me kolera; htjedoh kasnije u Beč, ali za kratko vrieme ne bi mi vriedno, a na drugo nemogoh iz kojekakvih najpače financijalnih razloga: tako ostadoh u Zagrebu do danas, gdje polazim kući k ocu u Varaždin, ali samo na koji dan. Pozdravlja Vas kanonik Rački i Gjuro Daničić; oba rade marljivo na svojem poslu Naš časopis

17 dotjerao do 5 arka, a sada će valjda žurnije napredovati. Skorim će početi i opet naša predavanja; ele Vaš odsjek — filozofičko-juridički — stižu udarci jedan za drugiem upravo nemilice; Subotić će, kako se kaže, ostati u Novom Sadu, a sada ode Suhaj u Beč; Bogović kao veliki župan još će manje mariti za Akademiju nego li do sele, i tako ostaju: Weber — Jurković, Muhić! Sve se više pokazuje, kako je malo u nas pravih književnika. Bilješke: is) Jagić misli na svoje djelo »Historija književnosti naroda hrvatskog i srpskog«. To djelo je do danas usamljeni pokušaj naučne obrade hrvatske i srpske književnosti kao jedinstvene cjeline, pored toga važno je za historijat Akademije i njenih izdanja, a po metodologiji naučnog zahvata potpuno je na visini ondašnjeg stanja u evropskoj nauci o književnosti (Vidi P. Skok o. c, str. 12-15, S. Ježić, o. c, str. 8-9). in) Namjeru odlaska u Dalmaciju, s ciljem da na terenu izučava književnost, Jagić je ostvario godinu dana kasnije; 1868. godine, i o tom putovanju i radu referirao u Radu 12, srtr. 227-229 (Vidi »Spomeni« I, str. 80-83, P. Skok, o. c, str. 14, 53, 54, Mihovil Kombol »Izabrani kraći spisi«. Matica Hrvatska Zagreb 1948. str. 9, Nikola Ivanišin, »Vatroslav Jagić i Dubrovnik«, Dubrovački vjesnik 14. VIII. 1953.). 171 To je prvi bro.i Rada Jug. akad. — 31 —