ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)

Strana - 285

rijateljski su odnosi Zririski-Erdödy došli jače do. izražaja i zbog toga što Ernerik Erdödy, na čijem su se posjedu pobunili kmetovi, nije htio dopustiti banu Nikoli da svlada njegove podložnike.

94 Erdödy su ojačali osobito od 1607, kad je poznati ban Toma Bakač dobio nasljednu čast varaždinskog velikog župana i nasljednu kapetaniju grada Varaždina. Usprkos tim protivnostima Petar je do posljednjeg časa nastojao da pridobije Erdödyje za svoje ideje. On je prema vijestima kranjskih staleža od 29. III 1670. »pisao Erdödyjevoj ženi da ona svoga muža nagovori neka se sdruži š njim da će mu tri puta dobra povećati«. No žena je prema istoj vijesti ne samo odbila da posreduje, već i »sama nagovarala plemiće na vjernost prema caru«.

95 Petrinjski je kapetan u to vrijeme Nikola, koji će odigrati jednu od najvažnijih uloga u svladavanju urote i ustanka. On je već 25. I pisao »Oberst-Ambtsverwalteru der Windisch und Petrianischen Gränitzen« F. Breineru, dakle svome pretpostavljenome, da se kapetan Bukovački vjerojatno uputio u Tursku, u Zrin, gdje se kod zapovjednika Zrina, nekog svog prijatelja, zadržao nekoliko dana. To da je potvrdio neki zarobljeni petrinjski vojnik, koji je pobjegao iz Zrina. Bukovački da nije mogao otići s dobrim namjerama,

90 Bremer je 8. II poslao Erdödyja u Graz, »da po svojem najizvjesnijém znanju prijavi ratnom vieću ustmeno o kapetanu Bukovačkom odišavšem k Turkom u Zrin«.

97 Uhode koje je Nikola Erdödy postavio na granici donijele su mu vijest »quod Turcarum imperatori Bukovachki tributum promiserit ex parte nostre patrie«. Budući da naš car, nastavlja Erdödy, prepričavajući u pismu E. Trautmansdarfu dobivene vijesti, također zahtijeva tribut od nas, bolje je da ga plaćamo Turcima. Zatim, da je bosanski paša rekao da će navaliti vojskom do Duhova i da će opljačkati »jadnu našu domovinu«. Završava pismo obećanjem da će odmah javiti čim nešto sazna.

90 Trautmansdorf je pismo poslao Ratnom vijeću u Graz s preporukom da Erdödyja pozovu k sebi, jer se neko njegovo pismo izgubilo, pa bi se moglo dogoditi da i ovo- uhvate.

99 Na taj je način Erdödy prvi upozorio Graz na početak ustanka, jer poznato Frankopanovo pismo kapetanu Colniću od 9. III Graz još tada nije ni mogao imati. Ratno je vijeće na to 10. III zapovijedilo generalu Herbersteinu da pripazi na Zrinskog i Frankopana.

100 U smislu Erdödyjeve djelatnosti Ratno vijeće, preuzevši savjete Herbersteina, predlaže 13. III caru »neka se pazi i osigura da grofovi Erdödy, Draskovic i manji plemići ne pristanu uz bana. S toga treba, i drugog izabrati, a zato« da je najbolji Nikola Erdödy«.

101 Prema tim prijedlozima dolazi Nikola 19. III u Graz, odaje Ratnom vijeću da se Bukovački vratio 7. III praćen s 200 Turaka, a da mu je dan prije toga pošao ususret neki »banski vojvoda« s oko 800 ljudi. Ratno vijeće je poslalo Erdödyja dalje u Beč kako bi on sam mogao caru usmeno saopćiti te vijesti i ujedno se sastati s zagrebačkim biskupom i po84. Vidi o tome N. Klaić, O historijskom značenju, str. 120. 95. Izprave o uroti, str. 125. 96. N. dj. Str. 53. 97. N. dj, str. .58. 98. N. dj, str. 67 99. N. dj, str. 71. 100. N. dj, str. 71. 101. N. dj, str. 73. — 285 —