ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 479

i pod nazivom »Arhivski tjedan«. Suradnju su pružili novinarstvo, radio i televizijske stanice, te film. Ministarstvo pošta izdalo je prigodnu dopisnicu, a i arhivske ustanove stavile su u promet u obliku dopisnica snimke isprava, grbova, pečata i druge arhivske građe. Priređen je bio također niz izložaba. Radi sudjelovanja u međunarodnoj suradnji na području arhivstva Poljska je učlanjena u »Conseil International des Archives« i redovito je zastupana na zasjedanjima »Table ronde des Archives«. S područja arhivske povijesti objavljeni članci teže jednom zajedničkom cilju: pružiti o 10-godišnjici DRNj vjernu sliku razvitka, uređenja i stanja arhivske službe u toj Njemačkoj. U sv. 2. opisao je Wolfgang Bloss pod naslovom »Anfänge archivarischer Berufsausbildung in Deutschland. Die »Archivschule« in Marburg 1894« (str. 52-59) utjecaj 1 francuske revolucije od 1789. na stanje arhivstva u Njemačkoj. Zatim kako se je javila potreba da arhivski službenici budu posebno obrazovani, i što se je sve činilo da "im se omogući sustavno i stručno školovanje. Povijest i izgradnju Zemaljskog glavnog arhiva Sachsen - Anhalt u Magdeburgu prikazao je Hanns. Gringmuth - Dallmer u sv. 3, str. 87-133. Povodom proslave spomenute obljetnice* izdan je sv. 5. uređen tako da se pokažu svi uspjesi koji su prvenstveno postignuti na području arhivstva u prvoj njemačkoj radničkoj i seljačkoj državi. Kakvo je stanje u arhivstvu bilo nakon poraza u ratu i sloma Hitlerove vladavine do osnutka DRNj, i promjene nastale poslije tog povijesnog događaja iscrpno je opisao Eberhard Schetelich u svom izvještaju '»Zehn Jahre Staatliche Archivverwaltung der Deutschen Demokratischen Republik« (str. 134-142). Pred kraj drugog svjetskog rata bile su gotovo potpuno razorene zgrade i Reichsarchiva u Potsdamu i obaju središnjih pruskih arhiva u Berlinu: Geheimes Staatsarchiv i Brandenburg - Preussisches Hausarchiv. Vrijednija građa

( koja se u njima čuvala bila je u pravo vrijeme sklonjena na sigurno mjesto. Sovjetska vojna uprava izdala je zapovijed na temelju koje je Središnja uprava za narodnu prosvjetu naredbom od 4. V 1946. osnovala Središnji arhiv za tadašnju sovjetsku okupacionu zonu. Arhiv je počeo djelovati 1. VI 1946. Danas se naziva Deutsches Zentralarchiv Potsdam und Merseburg. Opis njegova uređenja i ustrojstva napisali su u suradnji Helmut Lötzke, Gerhart Enders, Heinz Welsch i Gerhard Schmid (sv. 5. str. 143-152). Slijede zatim isto takvi opisi zemaljskih glavnih arhiva iz pera Fridricha Bečka: »Brandenburgisches Landeshauptarchiv Potsdam« (str. 153-158), Hannsa Gringmuth - Dallmera: »Landeshauptarchiv Sachsen - Anhalt, Magdeburg« (str. 159-163), Horsta Schlechtea: »Sächsisches Landeshauptarchiv Dresden« (str. 164-168), Huge Cordshagena: »Mecklenburgisches Landeshauptarchiv Schwerin« (str. 169-173), Hansa Eberhardta: »Thüringisches Landeshauptarchiv Weimar und thüringische Landesarchive (str. 174-178). U DRNj se smatra da su gradski arhivi bitan sastavni dio tamošnjeg socijalističkog arhivstva, te da upravo oni mogu neposredno djelovati privođenjem građe porabi, a još više objavljivanjem izvora za mjesnu i zavičajnu povijest. Gradski arhivi podređeni su gradskim vijećima u službeničkim i upravnim poslovima. Stručno upravljanje i nadzor nad radom u njima vrši Državna arhivska uprava u Ministarstvu unutrašnjih poslova putem referada za arhivstvo u kotarskim vijećima u suradnji g nadležnim, zemaljskim glavnim arhivom. O uređenju, djelokrugu i službenicima gradskih arhiva izvješćuje. Karl Höhnel pod naslovom »Stadtarchive in der Deutschen Demokratischen Republik« (sv. 5, str. 178-181). U vremenu do 1945. vrlo je malo privrednih po— 479 —