ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 480

duzeća pokazivalo razumijevanje i volje da spisovnu građu koja nastaje iz njihove djelatnosti čuva preko rokova određenih pravnim propisima o postupanju s pojedinim vrstama pisarničke građe i da je očuva kao arhivsku cjelinu. Razlozi za takav odnos prema toj građi nastali, su pretežno iz biti kapitalističke privrede. Privatni vlasnik želi da ostane tajnom kako postiže uspjehe u svom poslovanju, a još više na koji način prekriva svoje neuspjehe ili izigrava pravne i druge propise. Oko smjene stoljeća neka su velika privredna poduzeća osnovala svoje arhive dijelom iz poslovnih' potreba, ili pod utjecajem države, ili radi napretka u načinima upravljanja, a dijelom i zato što se kod njihovih vlasnika počeo razvijati osjećaj tradicije, ili što su najmoćniji privrednici, kakvi su bili Krupp, Stinnes i Siemens, pokušali da kućama feudalnog plemstva suprotstave industrijske dinastije. Provođenje povijesnih promjena društvenog i gospodarskog poretka u DRNj uzrokovalo je i drukčije vrednovanje građe iz privrednih djelatnosti. Prvi zakonski temelj da se građa koja nastaje u privrednim organizacijama i ustanovama potpuno i trajno zaštićuje, čuva i privodi porabi i u naučne svrhe makar u dijelu Njemačke, predstavljaju Upute od 27. IV 1950. o uređenju arhiva u 'privrednim organizacijama koje su zajednički izdali Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo industrije DRNj. O postupanju s ovom građom do propisivanja spomenutih uputa, o njihovu ostvarivanju, o uređenju i djelatnostima arhiva u pojedinim privrednim organizacijama i o pitanjima daljeg ustrojstva privrednog' arhivstva izvješćuje Gottfried Börnert pod naslovom »Betriebsarchive in der Deutschen Demokratischen Republik« (sv. 5, str. 182-186).. S područja arhivske tehnike objavljen je prikaz o postanku slikovnog odjela u Gradskom arhivu u Erfurtu i o vrstama slikovne građe koja se nalazi u njemu, i kako se ona uspremištuje, uređuje i privodi porabi. Napisao ga je Helmut Peinhardt pod naslovom »Die Bildabteilung des Stadtarchiv Erfurt« (sv. 4, str. 118-122). I među arhivskim radnicima ima možda pojedinaca koji su skloni shvaćanju da slikovne zbirke u arhivima predstavljaju nešto sporedno, odnosno da nastaju iz voljice posebnih ljubitelja takvog sabiranja. Međutim, ne smije se zaboraviti da se savremeno upravno i privredno poslovanje ne može više zadovoljiti samo s pisanjem nego da se u sve većoj mjeri uvode i upotrebljavaju razni tehnički postupci i tehnička sredstva, a među njima posebno mjesto zauzimaju fotografski snimci. Priroda tvari od kojih su učinjena ta sredstva uvjetuju i načine preuzimanja, sređivanja, čuvanja i privođenja porabi za naučna istraživanja u arhivskim ustanovama. Mehanizacija kancelarijskog poslovanja zadaje arhivistici nove zadaće i postavlja nova pitanja. Što bude više poznato o pojedinim iskustvima iz postupanja s tim novim vrstama arhivske građe, brže će se i s boljim uspjehom iznaći potrebna rješenja. Ozbiljna pažnja posvećena je radu koji neporedno ili posredno služi unapređivanju arhivstva. Objavljeni su izvještaji o prvom radnom zasjedanju Komisije za suvremenu povijest (K. Baudis, sv. 1, str. 23); o V školskom tečaju za izobrazbu arhivista naučnog zvanja na Institutu za arhivistiku u Potsdamu (H. Lötzke, sv. 1, str. 25); o 150-godišnjici Glavnog arhiva starih spisa u Varšavi (E. Schetelich, sv. 1, str. 26); o V međunarodnoj konferenciji »Table ronde des Archives«, na kojoj se raspravljalo o arhivima u službi povijesnog istraživanja (H. Schlechte, sv. 4, str. 122); o zasjedanju Hansaskog povijesnog društva (K. Höhnel, sv. 4, str. 124); o znanstvenoj konferenciji posvećenoj zna> — 480 —