ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 478

u sastavu Ministarstva za visoko školstvo, te ima veliku samostalnost. S arhivskim ustanovama, povijesnim naukama i s upravom usko je povezana nizom komisija. Svi državni arhivi, bez obzira na njihovu nadležnost, prema ustrojstvu arhivske službe neposredno su podređeni Generalnoj direkciji. Oni nisu upravno-ustrojstveno vezani s mjesnim državnim organima, nego su jedino dužni najprisnije surađivati s lokalnom upravom. U pogledu upravljanja s arhivskim ustanovama provodi se posljednjih godina postupna decentralizacija na taj način što se povećava odgovornost i samostalnost arhivskih direktora. U Varšavi postoje tri središnja arhiva: »Glavni arhiv starih spisa«, »Arhiv novih spisa« i »Arhiv za mehaničku dokumentaciju« (kino-arhiv, foto-arhiv i fono-arhiv). Vojvodstvenih ima 16 arhiva s ukupno 13 podružnica. Podružnice su osnovane dijelom na temelju nekih od ukinutih gradskih arhiva i velikih plemićkih i vlasteoskih arhiva. Vojvodstvenim arhivima neposredno su podređeni kotarski arhivi, koji su većinom nastali od prijašnih gradskih arhiva. U početku je njihova zadaća bila preuzimati arhivsku građu od mjesnih ureda, probirati je te vrijednu građu predavati vojvodstvenim arhivima. Sada prestaju biti posredničke, i razvijaju se u prave arhivske ustanove. U Poljskoj nema samostalnih stručnih škola za izobrazbu arhivskih službenika. Brigu o građi u pisarnicama brinu 4. odjel Arhiva za nove spise, zatim vojvodstveni i kotarski arhivi. Odobrenja za probiranje građe mogu izdavati samo vojvodstveni arhivi i 4. odjel Arhiva za novè spise. U Generalnoj direkciji radi središnja komisija za probiranje, a njezini su članovi predstavnici arhiva, privrede i uprave. I u Poljskoj su arhivske ustanove poslije 1945. g. dobile nove zadaće da preuzimaju građu iz društvenih i privrednih organizacija i velike količine još pisarničke građe iz državnih nadleštava, i da ih odmah privode porabi. Generalna direkcija je uspjela u arhivskom sređivanju i popisivanju građe postići sustavnost i izvjesnu jedinstvenost. Ovim se pitanjima bavi Metodička sekcija Znanstvenog ureda spomenute direkcije. U središnjim i . vojvodstvenim arhivima o planovima sređivanja raspravljaju metodičke komisije. Na temelju njihova rada izrađuju se tada opće smjernice za sređivanje i popisivanje građe. Na porabu se daje sva građa iz vremena do 1918. god., a ne prave se veća ograničenja ni za onu koja pripada razdoblju do 1944. god. Za proučavanje građe arhivi su otvoreni do 20, a u subotu do 18 sati, te se radi u dvije smjene. Sekcija za naučna izdanja Generalne direkcije središnje je mjesto s kojega se usmjeruje naučni rad iz djelokruga arhivskih ustanova i gdje se vrše urednički poslovi za znanstvena izdanja. God. 1948. obnovljeno je izdavanje stručnog časopisa »Archeion«, koji je prije rata izlazio od 1927-1939. g. God. 1953. započeto je izdavanje »Arhivskih svezaka«, u kojima se objavljuju isprave i spisi s uvodom i kritičkim aparatom. Ovim nije iscrpljena izdavačka djelatnost. Povijesni institut Akademije osnovao je 1954. g. Odjeljenje za arhivstvo, koje vrlo prisno surađuje s Generalnom direkcijom. Za radove na • konzerviranju i restauriranju arhivske građe postoji središnja radionica u Glavnom arhivu starih spisa u Varšavi. Sada i neki vojvodstveni arhivi uređuju svoje manje radionice. Središnjica za snimanje uređena je u Arhivu za tehničku dokumentaciju u Varšavi. Manje radionice za snimanje imaju vojvodstveni arhivi u Poznan ju i Gdanjsku. Građa se mnogo snima mikrofilmski, da se i na taj način što bolje očuva. Kao jedna od mjera da se javnost upozna sa ciljevima i zadaćama arhivskih ustanova izvršena je prema planu Generalne direkcije u rujnu 1958. g. propagandna djelatnost u okviru — 478 —