ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 475

archiv Potsdam primio je također i spise i opsegom velike zbirke novinskih izrezaka iz Odjeljenja za štampu Ministarstva vanjskih poslova Njemačkoga Reicha. ^Sređivanje te građe postavilo je dva temeljna pitanja koja su morala biti prvenstveno riješena. Jedno se odnosilo na povijest suradnje između vlade i štampe i osnivanja i djelovanja posebnih ureda i odjeljenja za štampu u ministarstvima Reicha. A drugo je imalo isključivo arhivistički značaj. Trebalo je teoretski razjasniti pojam zbirke novinskih izrezaka, odnosno »novinskog arhiva« u nadleštvu. O prvom pitanju izvještava Willi Boelcke u svom sastavku »Presseabteilungen und Pressearchive des Auswärtigen Amts 18711945« (sv. 2, str. 43-48). Usporedno sa suvremenim razvitkom štampe u DRNj

. osnivaju se i novinski arhivi. Najveće novinske arhive imaju uredništva novina »Neues Deutschand« i »Die Wirtschaft«, nakladno poduzeće »Berliner Verlag«, te »Allgemeine Deutsche Nachrichtendienst«. Novinski arhivi sabiru sustavno i neprekidno vijesti o događajima i zbivanjima na različitim područjima društvenoga života. Njihova je zadaća da sustavno ocjenjuju i iskorišćuju sve važnije vijesti tiskane u novinama i časopisima, da ih sabiru u obliku izrezaka iz novina, da ih upisuju u kartotečne listiće, te da ih daju uredništvima na porabu. Te zadaće mogu biti ponešto i drukčije, prema'tome kakve su potrebe osnivača novinskog arhiva. Zato se i razlikuju pojedini novinski arhivi međusobno. O ustrojstvu i načinima rada novinskog arhiva nakladnog poduzeća »Berliner Verlag« izvješćuje pod naslovom »Das Pressearchiv des Berliner Verlags« (sv. 2, str. 48-50) voditelj tog arhiva Hans Dreher. Važnije novine prima arhiv u 4 primjerka. Dva primjerka su za izrezi van je, jedan primjerak je određen za uvezivanje, a jedan se čuva kao rezerva. Za novine koje arhiv prima samo u jednom primjerku vodi se posebna tako zvana »kartoteka izvora«. »Novinski arhivisti» moraju biti okretni i svestrani, te imati dobru opću naobrazbu, sposobnost uživljavanja i dar brzog shvaćanja. Tehničke poslove (izrezati dnevno oko 1.000 novinskih članaka, prilijepiti ih na karton, označiti i staviti u kutije za odlaganje) vrši 12 tehničkih službenika. Ustrojstvo arhiva je ovo: 1. Zbirka novinskih izrezaka podijeljena u dva vremenska razdoblja: od 1945-1948. i od 1949. do sadašnjice. Oba razdoblja dijele se dalje u odsjeke: za politička, gospodarska i kulturna pitanja. Zatim tako zvani »Međunarodni biografski arhiv« i struka sport. Novinski članci označuju se prema podrobno izrađenom sustavu sa 14 glavnih pojmova (A

—O) i s 11 podređenih (a

—1). 2. Zbirka uvezanih novina. 3. Kartoteka izvora. 4. Munzingerov arhiv, koji je osnovan oko 1913. g. kao »Arhiv za publicistički rad«. Najvažniji njegov dio je zbirka s preko 20.000 biografskih podataka o vodećim ličnostima u Njemačkoj i izvan nje iz vremena od 1944. do danas. 5. Novinsko spremište za rezervne primjerke. O radu na bibliografskom popisu štampe koju su izdavale organizacije radničkog pokreta, sindikati i strukovni savezi na njemačkom jeziku u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj i u drugim zemljama izvješćuje Alfred Eberlein u sastavku »Die Arbeiter-und Gewerkschaftspresse. Ein Beitrag zu ihrer bibliographischen Erfassung« (sv. 6, st. 202-205). Nema još bibliografije koja bi makar približno obuhvatila ovu štampu. Neke naučne, posebne i gradske knjižnice objavile su u svojim tiskanim katalozima i popise novina i časopisa koje posjeduju, te je tako za njih saznala javnost. Sam pisac je popisao 10.899 jedinica. Dalja istraživanja osobito su otežana stoga što se mnoštvo te građe ne nalazi u javnim zbirkama, jer su bili pod udarom policije, a osim toga — 475 —