ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 466

ilungen, VIII god, str. 59). Na trećem savjetovanju, koje je bilo od 19-20. III 1959. u Schierkeu, uz arhiviste naučnog zvanja prisustvovali su prvi put i arhivisti stručnog zvanja (»staatlich geprüfter Archivar«), Ovo posljednje razlikovalo se od prethodna dva savjetovanja ne toliko zbog proširenog kruga učesnika, koliko po svrsi sazivanja da se i jedne i druge arhivske radnike upozna sa zadaćama i izgledima arhivstva DRNj u sklopu sa socijalističkim preobražajem. Ta pitanja bila su obuhvaćena u glavnom referatu voditelja Državne arhivske uprave. Naglašena je društvena zadaća arhivskih radnika da aktivno surađuju na socijalističkom preobražaju; da povezuju svoj stručni, rad s društvenim značenjem arhivističkih zadaća. Predloženo je da se osnuju posebni radni kružoci arhivista naučnog zvanja, koji će izrađivati načela za teoriju i praksu socijalističkog arhivstva. Protumačen je plan rada za 1959. g. Osvrnulo se na pitanja o sređivanju i popisivanju napose fondova iz novijeg vremena, i prikazano je kako se naučne ustanove koriste arhivima. U velikoj mjeri arhivska se građa proučava da se istraži povijest radničkog pokreta i akcij« antifašističkog otpora u Njemačkoj, gospodarska i socijalna te mjesna i suvremena povijest. Posebna je pažnja ü referatu posvećena izradbi pregleda arhivskih fondova koje posjeduju pojedine arhivske ustanove i specijalnih inventara za povijest njemačkog radničkog pokreta, pa naučnoj i publicističkoj djelatnosti arhivskih radnika. S tim u savezu upozoreni su arhivi na mogućnosti koje imaju da pomognu državnim nadleštvima, privrednim poduzećima i političkim organizacijama u rješavanju njihovih zadaća i pripremanju proslave 10-godišnjice DRNj. Opširno su prikazana pitanja uređenja arhivske službe. Ovaj referat potakao je mnoge učesnike savjetovanja da sudjeluju u raspravi o njemu. Jedni su govorili o ustrojstvenoj diobi arhiva. Iako se nije moglo ništa konačno odlučiti, načelno je utvrđeno da se zbog velikih društvenih promjena koje su nastale 1945. g., ova godina uzme u obzir pri raspoređivanju arhivske građe, te da se fondovi iz vremena prije 1945. g. moraju obrađivati odijeljeno od fondova nastalih poslije te godine- Drugi su upozoravali na važnost koju za socijalističko društvo ima zadaća brinuti brigu o najnovijoj arhivskoj građi i privoditi je porabi. Što se tiče povijesnih istraživanja u arhivima, izražena je želja da razne - naučne ustanove i organizacije što bolje usklade svoje zahtjeve, osobito za istraživanja u vezi s 10-godišnjicom DRNj. Nadalje se smatra za nužno da za proučavanje najnovije povijesti arhivski radnici potiču i pomažu agrarnopovijesna ispitivanja. Učitelje treba privoljeti da još više nego do sada prionu proučavati u arhivskim ustanovama izvore za mjesnu i zavičajnu povijest. Stundentima bi se mogao olakšati rad u arhivima tako da arhivisti održe na sveučilištima i visokim školama predavanja o metodama iskorištavanja arhivskih izvora. Na savjetovanju su održani još ovi referati: »Povijest i izgradnja Ze-. maljskog glavnog arhiva Sachsen-Anhalt u Magdeburgu«, Iskustva i problemi sređivanja kartografske građe u arhivima«, i »Iskustva stečena pri sređivanju i popisivanju fondova novije građe«. Izvještaj o ovom savjetovanju i zaključak donijet na njemu objavljeni su pcd naslovom »Arbeitstagung der Staatlichen Archivverwaltung mit den wissenschaftlichen und den staatlich geprüften Archivaren der Deutschen Demokratischen Republik« u sv. 3, str. 65-68. Što se radi i što se namjerava poduzeti da arhivstvo u DRNj. postane socijalističko ne samo u formalnom nego i u sadržajnom pogledu, opisano je u sastavku »Für eine sozialistische Archivarbeit«, koji je — 466 —