ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 465

Ideološko-politički i prigodno uvodni članci: 5 sastavaka. Arhivska teorija i praksa: 18 sastavaka. Arhivska povijest: 11 sastavaka. Arhivska tehnika: 1 sastavak. Izvještaji: 9 sastavaka. Prikazi stručne literature: 18 sastavaka. Razne vijesti: 22 bilješke. Prilozi: smjernice za dva postupka. Na način uređivanja i na sadržaj časopisa u ovom godištu najviše je utjecala okolnost da je to bila godina i priprema za proslavu i same proslave 10godišnjice što je osnovana i što postoji Demokratska Republika Njemačka (DRNj). Preobražaj gospodarskih i društvenih odnosa koji se zbiva u toj Njemačkoj, jer znači za nju duboku povijesnu prekretnicu, izazvao je novi razvitak i u tamošnjem arhivstvu. Svoje prave temelje i potpuni sadržaj ono je dobilo Zakonskom odredbom od 13. VII 1950. o arhivstvu u DRNj, a napose propisom da sva građa koja je već postala ili će tek postati arhivskom čini jedinstveni državni arhivski fond bez obzira na to tko je i zašto posjeduje, te da pripada općoj narodnoj imovini. Prema takvom shvaćanju arhivske građe izgrađeno je uređenje arhivske službe i određene su njezine zadaće i ciljevi. Arhivske ustanove prestale su biti samo spremišta u njima pohranjene arhivske građe. Njihova je prvenstvena dužnost omogućavati i poticati da se arhivska građa proučava nastojeći što više je iskorištavati za »uspješnu izgradnju socijalističkog poretka«. Prvi sastavak objavljen na prvim stranicama (1-5) prvog sveska IX godišta »Archivmitteilungen« pod naslovom »Gegenwartsbezogene Aufgaben der staatlichen Archive« (Zadaće državnih arhiva u vezi sa sadašnjicom) izvještava o suradnji arhivskih ustanova pri pripremanju proslave 40-godišnjice novembarske revolucije u Njemačkoj 'i izbora u 1958. g. No to nisu bile i jedine prilike da arhivski radnici učestvuju u širim javnim akcijama. Već dulje vrijeme prije priprema za spomenutu proslavu i izbore bio je u Njemačkom središnjem arhivu i u zemaljskim glavnim arhivima organiziran rad da se popiše građa, koja sadržava svjedočanstva o postanku, razvitku i djelatnostima radničkog pokreta u Njemačkoj. Arhivske ustanove su nadalje iz arhivske građe koju čuvaju sabirale podatke o nečovječnim djelima tadašnjih članova Hitlerove nacionalsocijalističke stranke, a sada sudskih službenika i časnika oružanih snaga Savezne Republike Njemačke, počinjenih prije i tokom II svjetskog rata, i predali ih Odboru za njemačko jedinstvo. Arhivski službenici u pisarničkim arhivima privrednih organizacija i njihovih ustanova upoznali su javnost s načinom poslovanja kapitalističke privrede koja je postojala na području DRNJ, a preustrojenim tvornicama i poduzećima stavili su na raspolaganje naslijeđene i još potpuno neiskorišćene planove, nacrte, izvještaje o provedenim ispitivanjima i pokusima i si. Od mjera poduzetih da se unaprijedi arhivstvo DRNj, postignuti su dobri uspjesi priređivanjem radnih savjetovanja s arhivistima. Prvo takvo savjetovanje održano je u Weimaru od 25-26. III 1957. Raspravljalo se o sklopu pitanja, koja se tiču »literaturnih arhiva«, i o temi »arhivist i povjesničar« (v. »Archivmitteilungen«, VII god, 1957, str. 80). Drugo savjetovanje održano je u Meissenu od 6-7. V 1958. Na dnevnom su redu bila pitanja: »Arhivska teorija i arhivske publikacije u Francuskoj«, te »Načela sređivanja u Saskom zemaljskom glavnom arhivu u Dresdenu« (v. Archivmitte30 — 465 —