ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 464

Dalje se govori o kraticama skupina kojih je struktura već utvrđena. Nakon popisa inventara i ostalih pomagala započinje popis arhivalija Gradskog arhiva (od str. 81). Dijeli se u dva glavna odjela i to: 1) Gradski arhiv i 2) Arhiv okolice (Ljubljane). U prvom odjelu nalaze se: 1) samostalne zbirke: skupina listina (1320-1956), rukopisne knjige — codices (1520-1946), zbirka makulatura (1000-1800) i, zbirka normalija — stampata (1707-1945); 2) Gradska uprava u kojoj je najvažnija skupina gradskih registratura (1784-1955); 3) spisi raznih mješovitih provenijencija grada Ljubljane; 4) pomoćne i dopunske zbirke gdje se nalaze rukopisni elaborati, geografske karte, građevni planovi, stampata (Ukoliko nisu uvrštena u »Nor-malia«), fototeka, mikrofilmoteka i klišeji; 5) depoziti. U drugom odjelu nalaze se: 1. skupine arhivalija teritorijalnih jedinica koje su uključene u kotar Ljubljanu i 2. arhivalije razne provenijencije. Ova, u svakom pogledu uspjela publikacija, vrijedan je rad Gradskog arhiva u Ljubljani. Na njemu se zaista može čestitati. Bartol Zmajić ARCHIVMITTEILUNGEN IX. Jahrgang, Berlin 1959. Heft 1-6. U IX godištu časopis je uređivao urednički odbor od 4 člana, a dužnost odgovornog urednika vršio je Eberhard Schetelich. Putem časopisa žele se postići dvije glavne svrhe. Jedna je: poticati arhivske radnike koji imaju znanja i sposobnosti za to, da svojim perom pomognu u razradi teoretskih zasada i uputa za njihovu primjenu kako pri radu na unapređivanju arhivistike, tako i pri vršenju svih poslova arhivske službe. Druga je svrha: omogućiti arhivskim službenicima da svoju stručnu naobrazbu, stečenu na ovaj ili onaj način, dalje učvršćuju, proširuju i usavršavaju. No tu je i treća svrha: podržavati međusobnu razmjenu iskustava s arhivskim ustanovama i arhivskim radnicima iz drugih socijalističkih država. Ocjenjujući IX godište časopisa »Archivmitteilungen« s obzirom na to koliko je udovoljeno ovim svrhama, mora se izdavaču i uredničkom odboru Izreći priznanje. Na svim stranama štivo je po svom sadržaju zanimljivo, i u stručnom pogledu pisano savjesno i znalački. Kolika je briga izdavača da časopis što bolje odgovori opisanim svrhama, pokazuju i promjene koje su prethodile njegovu izlaženju u IX godištu. Dotadanji naziv »Archivmitteilungen« dopunjen je s podnaslovom »Časopis za teoriju i praksu arhivstva«. Izdavanje je povjereno Nakladi Ministarstva unutrašnjih poslova. Jednobojni modri omot iz laganog papira zamijenjen je kartonskim omotom s naslovnom stranicom u dvije boje. Svesci i dalje imaju po 32 stranice, iako su izdavani svakog drugog mjeseca, a ne kao do tada samo četiri puta u godini. Poboljšanja su učinjena također i što se tiče sadržaja. Uredništvo je obećalo da će nastojati pored rasprava s područja arhivske teorije i prakse i arhivske povijesti i tehnike objavljivati još i sastavke o vršenju pojedinih konkretnih poslova u raznim arhivskim ustanovama prvenstveno u pisarničkim arhivima. Kazalo o svemu što je objavljeno u svescima IX godišta spomenutog časopisa pokazuje ovu opću sliku: — 464 —