ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 463

kasnije, kad uprava arhiva dobije potpun pregled nad svim skupinama. Medu radovima ove vrste treba osobito 'istaknuti kartoteku građevnih nacrta koja dosada sadrži 10.800 građevnih planova, zatim započeta kartoteka srednjovjekovne arhivske građe pohranjen/e u samom Gradiškom arhivu, a i u ostalim arhivima. Treći važniji indeks koji je u izradi sadrži kartoteku svih normallja — normativnih propisa — koji su do g. 1820. bili na snazi u Ljubljani. Do 1. I 1959. izrađeno je 1825 opisa normalija u kronološkoj kartoteci. Uz njih je dodano 2866 kartona po decimalnom sistemu. Pitanje čitaonice rješeno je tek u siječnju 1959. Do tada je uslijed lošeg smještaja arhiva bila onemogućena upotreba jedne prostorije prijeko: potrebne svakom boljem arhivu. U izvještaju su zatim spomenuti podaci o razvitku priručne biblioteke kojà je tokom zadnjih godina porasla na 5140 bibliotečnih jedinica, zatim o mikrofilmovanju i fototeci i o odgovarajućim radionicama. Za sada ne postoje radione za konzerviranje arhivalija niti komore za desinfekciju. U trećoj tački obrađena je djelatnost arhiva na kulturnom polju. Najveći uspjeh te vrste bilježi ustanova otvaranjem lijepe izložbene dvorane g. 1957. Osim. izložbi vlastitog arhivskog materijala, uprava arhiva stavila je izložbenu dvoranu na raspolaganje i drugim priređivačima, tako npr. Arhivu C. K. S. K. Slovenije (tema: 40 godina Oktobarske revolucije), Tehničkom muzeju (Izložba u spomen izumitelju brodskog vijka J. Resslu) i Numizmatičkom društvu Slovenije (Razvitak novca). Te izložbe razgledalo je 30.000 posjetilaca. U četvrtoj tački prikazan je znanstveni rad u ustanovi od g. 1950. Ističe se izrada jedne »Povijesti grada Ljubljane«. 1955. izišao je prvi svezak te povijesti u kojem su vanjski suradnici obradili geološki i arheološki period toga djela. Rukopisi za drugi svezak, koji je uglavnom izradio kolektiv arhiva, pripremljeni su za štampu. Osim tog važnog djela objelodanjuje arhiv niz lakalno-poivijesnih monografija te zbirku srednjovjekovnih listina kao vrela za povijest Ljubljane. Započet je rad na ponovnom izdavanju odlične predratne revije »Kronika slovenskih mest«. Na kraju izvještaja spomenute su u petoj taöki veze Gradskog arhiva s drugim ustanovama i društvima, tako npr. sa »Slovenskom akademijom znanosti i umjetnosti« u okviru priprava za izradu enciklopedije slovenske gospodarske povijesti. U dodatku se nalazi popis službenika arhiva koji u njemu rade od g. 1950. s bibliografijom njihovih radova. U trećem dijelu (str. 71-167) dan je vrlo pregledno opći pregled skupina i zbirki Gradskog arhiva prema stanju od 31. I 1959. U uvodu je naveden redbsljed podataka o pojedinim arhivskim skupinama: 1) odjel ili pododjeli; 2) skupina s kraticom signature, koja se obavezno citira; 3) početni i konačni datum arhivalija pojedine skupine; 4) broj u knjizi primljene arhivske građe; 5) datum preuzimanja; 6) stupanj obrade, pojedine arhivske skupine. Za oznaku stupnja obrade Utvrdio je Gradski arhiv u Ljubljani slijedeću ljestvicu : i 0 = građa mješovite provenijencije koja još nije razlučena. 1 = pövenijencijska grupa većeg broja skupina koja još nije uređena. 2 = skupina određena ali još neuređena. 3 = utvrđeni sastavni dijelovi (jpodsikupine, organizacione jedinice). 4 = uređeno po dossierima (arhivskim znakovima, šiframa). 5 = uređeno po poslovima. 6 = škartirano i kartonirano. 7 = potanko uređena 8 — inventarizirano (s paginacijom). 9 — opremljeno pomagalima. — 463 —