ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 456

Vodič je važno naučno inloirmativ.no sredstvo, a rezultira iz temeljitog poznavanja fondova i njihove građe, pa tome nikako ne odgovara konstatacija da je to u stvari samo u jednostavnijem obliku izrađen sistematski pregled fondova. Kod opisa registra, pošto su iznesena različita njegova značenja u registraturi, pa čak i ona koja donosi Pecchiai (o tome usporedi također podatak u Butorca, str. 14) očito na temelju poznavanja talijanskih registratura, zaključuje se da arhivski registri služe sasvim drugom cilju, da se izrađuju po arhivskim principima i na osnovu samih spisa, a tek u nedostatku ovih mogu poslužiti i upisi iz djelovodni'ka. U opisu kakav treba da bude predmetni registar navode se svi elementi regesta: signatura, datum, sadržaj, vanjski opis i bilješka. Uz tumačenje različitih značenja riječi »registar« na koncu se ne donosi definicija što se pod tim značenjem misli s arhivskog gledišta, osim što se registar u naslovu poistovjećuje s indeksom. Ako je pak registar = indeks, onda je u samom opisu posve pogrešno shvaćena svrha indeksa i način njegove izrade. Indeksi se, naime prave uz inventare, vodiče, regesta, a i za pojedine značajnije serije građe koja je od naročite vrijednosti za istraživače. Već prema vrsti, njegovi su elementi: naziv predmeta, ime, geografski pojam plus određena oznaka mjesta gdje se dotični naziv nalazi (signatura arhivske građe, stranica i si.). Na koncu, i predložena metoda rada ti izradi arhivskog registra ne odgovara sistemu rada u arhivu. Kad se radi jedan određeni posaoi, ne može biti i drugih poslova, koji se rade »usput«, pogotovo kad bi nam ti usputni poslovi koristili za izradu rekonstrukcije nepotrebnih fondova!? U »Inventaru« objašnjeni svi pojam i svrha inventara, njegove vrste, kao i opći principi i pravila za izradu inventara. Pod nazivom »Radnje koje prethode izradi inventara« opisani su osnovni principi sređivanja i formiranja arhivskih jedinica i njihove obrade. U »izradi inventara« vodilo se računa napose o vrsti građe koja se invent ira. Opisani su i svi nužni elementi inventarnog opisa. Na 'koncu se govori o oblicima inventara i o »Inventaru u NR Srbiji«. Načela za izradu inventara iznesena su kratko i jasno, metodski postupak u izlaganju je logičan. Propisani obrazac sumarnog inventara u NR Srbiji zahtijeva toliko podataka, da mu i ne bi odgovarao taj naziv. U modernoj građi, a napose među spisima, nije moguće, makar i brojčano, izraziti postojanje pojedinačnih predmeta. To ne bi bilo ni od važnosti s obzirom na veliku količinu bezvrijednih predmeta. Pregledno je dan i opis izrade regesta s njegovim povijesnim razvojem. Kod opisa izrade regesta stavljeno je za svaki pojedini elemenat objašnjenje, čestO' ilustrirano primjerima, a na koncu je dano nekoliko regesta iz novije građe. Ostali radovi, zbog objektivnih ili subjektivnih razloga, ne mogu se vršiti u svim arhivima, kao: izdavanje povijesnih dokumenata, tehnička obrada dokumenata, mikrofilmovanje i fotokopiranje arhivske građe. Pošto je istaknuta važnost izdavanja dokumenata, donose se osnovna pravila. U opisu organizacije izdavanja dokumenata obrazlaže se zašto- su i arhivi pozvani da u tom poslu surađuju, ako imadu za to potrebnih uvjeta, u prvom redu kadrove. Preporučuje se koordinacija rada svih ustanova koje se bave izdavanjem arhivske građe, napose u izradi planova publiciranja, prikupljanja građe, u izradi informativnih sredstava i u zajedničkom publiciranju i radu redakcionih odbora:. U dijelu o tehničkoj obradi dokumenata dani su osnovni podaci o restauraciji i konzervaciji, tretirajući pitanje materi jala, preventivnih mjera za zaštitu arhivalija, vrste oštećenja papira i način sprovođenja restauracije i konzervacije. Za arhivsku knjigovežnicu navodi se nužno potrebni inventar, kao i njezini osnovni zadaci. — 456 —