ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 399

Dalmacie, Croacie ac Slovinie bano«;

2

* ili Andrija Bot naziva se 4. III 1510, »bano Croacie«,

25 a u istinu on je bio hrvatsko-dalmatinsko-slavonski ban, itd. Možemo s pravom posumnjati da i u slučaju Andrije Banfyja titulacija dubrovačke vlade ne mora biti točna. Navest ćemo nekoliko razloga. Negdje poslije 3. ožujka 1476. umro je slavonski ban Ivan Ernušt. Poslije njegove smrti ostali su kao banovci A. Banfy u Dalmaciji i Hrvatskoj i Petar Bockaj u Slavoniji.

26 Jednog vrhovnog hrvatsko-dalmatinsko-slavonskog bana prema tome u prvoj polovici 1476. nema. Podatak iz dubrovačkog arhiva jedini upućuje da je u drugoj polovici te godine, pri koncu kolovoza, postojao hrvatsko-dalmatinsko-slavonski ban, i to u osobi A. Banfyja. Nejasno je zašto se već u rujnu, to jest u idućem mjesecu i to u njegovu početku, javlja drugi čovjek kao ban s tom titulom, ako je u Hrvatskoj postojao i djelovao A. Banfy kao vrhovni ban? Očito je da tu nije nešto u redu, to jest da Hrvatska tada nije imala vrhovnog bana. Budući da je bilo nezgodno da zemlja bude bez bana, zato tu dužnost najranije u rujnu 1467. dobiva Ladislav od Egervara. Kako ne postoji jednodušnost mišljenja kad je Ladislav od Egervara započeo banovanje u Hrvatskoj, a u pitanju kronologije banovanja Andrije Banfyja taj početak ima odlučujuću ulogu, pokušat ću sada riješiti to pitanje. Jedni povjesničari stavljaju početak banovanja Ladislava Egervara u 1476. Tako Vitezović,

27 Smičiklas,

28

, također i Rêvai Nagy Lexikona.

29

. Pristaše te kronologije nisu svoje mišljenje ničim argumentirali. Drugi povjesničari, kao na pr. Vitezović,

30 Mikoczi,

31 Klaić,

32 Šišić

33 odlučuju se za god. 1477. Ona i u novijim banologijama i enciklopedijama prevladava. Međutim u Državnom arhivu u Zagrebu, u seriji »Documenta mediaevalia varia« br. 483, nalazi se isprava kojom kralj Matijaš zbog za24 Thallôczy-Gelcich, Diplomatarium relationum . . . 400. 25 Ibidem'

833. 26 V/. Klaić, Povijest Hrvata II/3, 102 — Mišljenje I. Bojničić-Kninskog / Grb bana Sigismunda Ernušta Čakovečkog, VHAD XIII, 1891, 3, 63 / da je I. Ernušt umro prije 1476. nije tačno. U ispravi sačuvanoj u arhivu čazmanskog kaptola u Varaždinu vidio sam da se spominje 21. I 1476. »Johannes Ernsth . . . necnon regni Sclauoniae banus«. Općenito o Ernuštima usp. R. Horvat, Povijest Međimurja, Zagreb 1944, 57. 27 Banologia . . . MSS 3457 u Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. U toj redakciji rukopisa stoji pod god. 1476. »Ladislaus de Egervara Daim. Croat, et totius Sclavoniae banus«. Kako je ovakva kronologija banovanja L. Egervara ovdje zabilježena, ne znam. U svim ostalim redakcijama rukopisa banovanje L. Egervara stavlja se u 1477. god. 8 T. Smičiklas, Povijest hrvatska I, 560. ) ' 29 Rêvai Nagy Lexikona, Budapest 1912, s. v. Egevary. (Za prevođenje s mađarskog zahvaljujem gdji. Ilonki Pavletić). 30 Banologia . . . MSS 3456 i dr. '. 31 J. Mikoczi, De banis . . . 32 V/. Klaić, Hrvatsko kraljevstvo ... 10. 33 F. Šišić, Pregled povijesti ... 360, i svi koji su se poveli za njim.