ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 335

Ostali prihodi Predmeti u tvrđavskom skladištu (castellanalia) S toga je skladišta svake godine prodano nešto malo soli i iščešljanoga lana, zatim meda i smole, a u većoj količini hrastovoga i mekog (ogrevnog) drveta — oko 40 hvati. Za sve to dobiveno je godišnje oko 50-100 for. Građevni materijal U većoj se količini prodavala jedino cigla koja je paljena i iz zemlje iskopavana (stara rimska) radi prodaje. Ostali materijal, kao što su hrastovi trupci, letve i šindra, prodavan je kao ostatak nakon dovršene gradnje gospoštijskih zgrada. Za sav građevni materijal primala je gospoštija godišnje 100-600 for. Podrumarstvo Gospoštija je prodavala svoje alodijsko i desetinsko vino i vino kupljeno od raznih proizvadača, zatim alodijsku i kupljenu rakiju. Sva ta opojna pića prodavala su se u krčmama (popina, osteria, lat. diversorium) u Sisku (Rimska pivnica, zidana krčma, stara drvena krčma, nova drvena krčma) pa u Capragu, Odri, Selima i JazVeniku. Godišnje je u krčmama popijeno oko 1500 urni vina i 100 urni rakije. Gospoštija je cd točenja opojnih pića dobila 1804. g. 4622 for., a kasnije godišnje 7000-10000 for. Zarada gostioničara je po jednoj urni 6 x. Nuzgredni proizvodi šume Osim drva, koje smo spomenuli kao urbarijski prihod, postojali su katkad i nuzgredni prihodi šume, kao hrastova šiška i si. Takvi su prihodi iznosili godišnje oko 30 for. Fiskalni prihodi Od imovine (novac, kuća) osoba koje su umrle bez nasljednika gospoštija je u ime fiska primala godišnje 30-100 for. Kazne i globe Kazne i globe zbog počinjene štete u polju i šumi i poradi izostanka sa-težačkih poslova donosile su gospoštiji godišnje 15-150 for. Prisilna cenzura gospoštijskih računa U vezi s prisilnom cenzurom godišnjih gospoštijskih računa, a na temelju cenzorskog suda, dobivala je gospoštija godišnje 15-100 for. Deponirane jamčevine Od jamčevina, koje su pri iznajmljivanju krčmi deponirane kod gospoštije, primala je ona godišnje 10% tj. 100-450 for. — 335 —