ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 336

Prodani inventar To su stari plugovi, dereglije, svjećnjaci it.d. Za te stare prodane stvari dobivala je gospoštija godišnje 20-50 for. Gospoštija je imala i izvanrednih prihoda. A koji put je preuzimala za neko vrijeme i novac drugih gospoštija koji im je kasnije vraćala. 30 GOSPOŠTIJSKI IZDACI Gospoštijski su izdaci (troškovi, rashodi, erogationes dominii) stalni, ali je visina pojedinih stalnih izdataka nesigurna. Gospoštija svake godine plaća prekoredne težake, za vino i rakiju, za novonabavljenu stoku i sol, za građevni materijal i putne troškove, ali u pojedinoj godini izdaci mogu biti manji ili veći. To ovisi o tome da li je godina dobra ili slaba, da li je građena koja nova. zgrada ili je temeljito popravljeno više. starih zgrada ili u tome pogledu nije bilo nikakvih troškova itd. Jedino su plaće službenika bile donekle stalne. Na temelju »Liber rationum Cassae dominii Sisek«, koji se izrađivao svake godine, inventara i drugih dokumenata ukratko ćemo opisati izdatke Sisačke gospoštije u prvoj polovici XIX st. Urbarijski troškovi (urbarialia) tiču se u prvome redu prekorednih težaka što ih je pojedina kuća u pojedinoj godini dala, a gospoštija bila dužna posebno platiti; zatim onih podložnika koji su na gospoštijskom marofu imali stalno zaposlenje. Takvi i ostali urbarijski troškovi iznosili su godišnje oko 30 for. Vina se kupovalo 500 do 1000 vedara za gospoštijske krčme u Sisku i okolici, i to od kaptolskih gospoštija u Sesvetskom Kraljevcu, Varaždinskim Toplicama i Petrovini, zatim od zagrebačkih kanonika i privatnih vinograda. Izdaci za vino iznosili su godišnje 800 do 2000 for. Za rakiju je plaćeno godišnje 400 do 500 for. raznim prodavačima. Samo se po sebi razumije da su krčmari te troškove gospoštiji nadoknadili. Kupljenog se vina u manjim količinama čuvalo u gospoštijskim podrumima po 3-4 godine. Ovamo treba uračunati i troškove za različne potrebe podrumarstva, kao što su nabava novih bačava, čišćenje i popravak starih it.d. »Poljoprivreda« (cultura agrorum). Njezini se izdaci za sjeme za novu sjetvu, ako ga nema u domaćim skladištima, zatim za kopanje jama u vinogradu, čuvanje vinograda it.d. Ti su izdaci 1847. iznosili 172 for. 30 Kad govorimo o gospoštijskim prihodima, onda imamo pred očima razdoblje od 50 godina, tj. cijelu prvu polovicu XIX st. Ukoliko su napoleonski ratovi smanjili vrijednost novca, uzimamo razdoblje od 1820-1850. Posve je jasno da su prihodi na pojedinim pozicijama svake godine drugi, i da ih mi nismo mogli izraziti drugačije nego stavljanjem poprečnog prihoda odn. najmanjeg i najvišeg prihoda. Međutim, u tabeli na kraju stavili smo za nekoliko godina ukupni prihod prema pojedinim pozicijama. A kome ni to nije dosta, neka lista po arhivskoj građi gdje će svakako naći još mnogo toga što mi ovdje nismo mogli iznijeti zbog ograničenoga prostora. — Što smo rekli o prihodima, sve to vrijedi mutatis mutandis i o gospoštijskim izdacima. — 336 —