ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 310

ta kuća slabo stoji: nema zrna pšenice, raži, zobi ni prosa već samo 120 snopova ječma, 70 snopova sirka i 50 vagana kukuruza u klipovima, 5 prasaca, ali i rakijski kazan! Prvi susjed Đure Grudenića u Gredi bio je Lovro Đurić koji je također uživao samo 24 jutra zemlje. On ima 1806. 4 čeljadeta sposobna za rad i dvoje djece, u svemu 6 osoba. Zbog nerodice i on je tada imao samo 1 vagan kukuruza u zrnu, 2 vagana prosa, 1 vagan sirka, 2 vagana "kupusa, V

4 vagana graha, 2 konja, 2 vola, 1 kravu, 1 tele, 4 prasaca. Smatrao je, kao i susjed Grudenić, da je to za prehranu obitelji dosta i nije tražio od gospoštije nikakve pripomoći u žitaricama. Lovrin nasljednik Blaž Đurić dužan je 1820. u ime starog duga 9 for., za neodrađeni dugi podvoz 2 for. 24 x, otplatio je u toku godine tek nešto više 'od 1 for. i zato ostaje na koncu godine dužan 10 for. i 28 x. 1837. ima Blaž 180 snopova pšenice, 120 snopova ječma, 180 snopova prosa, 20 vagana kukuruza u klipovima, 2 prasca, a kasnije je nabavio i rakijski kotao! Sekulić Stjepan iz Sela ima 1806. 8 čeljadi sposobnih za rad, a svega 13, 1 vagan kupusa, 4 konja, 1 kravu, 1 tele, 8 prasaca. Kako je ostao bez žitarica, traži od gospoštije 4 vagana. Njegov je nasljednik Mato iznajmio od gospoštije livadu uz godišnju najamninu od 7 for., najamninu je slabo otplaćivao pa tako ima na koncu i 820. 20 for. duga. Dalji nasljednik Sekulić Bonek ima 1838. 30 snopova pšenice, 40 snopova ječma, 300 snopova prosa, 210 snopova sirka, 40 vagana kukruza u klipovima, 1 prase, ali i kazan za pečenje rakije! 1845. nema ni pšenice ni ječma ni raži ni zobi već samo 90 snopova prosa, 100 snopova sirka i 40 vagana kukuruza u klipovima, a to znači u zrnu: 1 vagan prosa, 3 vagana sirka i 20 vagana kukuruza. Itd. Mogli bismo nizati i dalje kuću za kućom i selo za selom. Konačno bismo se uvjerili da se opća ekonomska slika podložnika Sisačke gospoštije uglavnom podudara sa stanjem pojedinih kuća. Neke su se kuće, zapravo malo njih, doista ekonomski uzdigle nad ostale, ali u većini kuća godišnji je prihod jedva toliki da podmiruje domaće potrebe. Razlog slabom prirodu nisu samo poplave, već valjda i to što svijet nije bio zainteresiran da više proizvodi. Baš u podvodnim krajevima treba misliti na budućnost pa stvarati viškove, ali u Sisku je stvarala viškove gospoštija,

15 pa se valjda činilo kao suvišno da to čine i podložnici. Inače su se u Sisku kao prometnom trgovačkom mjestu viškovi žitarica dali uvijek unovčiti, pa je doista nerazumljivo zašto ljudi nisu više proizvodili bar proljetnog ječma i zobi

16 15 Kpt. arhiv, A. Sess. f. 1, n. 320 (1804. primili su podložnici Siska od svoje gospoštije 1-7 mjerova pšenice po domaćinstvu i za to su platili ukupno 11120 for. 10 x). — A. Sess. f. 13", n. 73 (1816. dala je gospoštija podložnicima na kredit 431 mjerov banatske pšenice i prosa). — A. Dom. Sisak-Sela, f. 4, Extractus frugum distributarum Banaticarum inter sudbitos I. D. Sziszek ad creditum. 16 Naša je zadaća da ustanovimo činjenicu, a ekonomistima historičarima ostavljamo -da je objasne. 310 —